Prema podacima Centralne izborne komisije BiH najviše novca dobila je SDA Sulejmana Tihića, i to oko 2,5 miliona KM, a slijede je Stranka za BiH, SDP i SNSD kojima je iz raznih budžeta isplaćeno u prosjeku 1,5 miliona KM. U većini stranaka, međutim, nerado priznaju da su veći dio ovog finansijskog kolača potrošili za predizbornu kampanju, kada su se grčevito borili za naklonost birača. U SDA kažu da su stranka sa najvećim brojem poslanika i da im je zato pripala i najveća suma iz budžeta.

- Većina tog novca je potrošena za troškove naših predstavnika u vlasti i podršku odborima koji ne mogu sami da se finansiraju. Mali dio je potrošen za predizbornu kampanju, jer se tada članstvo više aktivira sa svojim donacijama, a najveći donatori su funkcioneri i članovi stranke - kaže generalni sekretar SDA Amir Zukić.

U Silajdžićevoj stranci, međutim, priznaju da je veći dio novca potrošen za predizbornu kampanju – zakupe medijskih prostora, bilborda, štampanje plakata, predizborne skupove... Smatraju da suma koju su dobili iz raznih budžeta nije ogromna, budući da imaju oko 100 opštinskih, kantonalnih i regionalnih organizacija, koje se finansiraju od tog novca.

- Nemamo velikih donatora niti jedna od donacija premašuje zakonski maksimum. Ukupan iznos je srazmjeran broju osvojenih mandata u parlamentima. Jedino kada je riječ o nivou BiH dobija se veći iznos ako su među poslanicima žene – kažu u SBiH.

U “Transparensi internešenelu”, međutim, upozoravaju da se svake godine povećava iznos novca koji se isplaćuje strankama, te da CIK nema kapacitet da sve prekontroliše. Poseban problem, kažu, jesu izveštaji koje podnose same stranke, a u koji nisu dovoljno jasni, niti su informacije u potpunosti dostupne javnosti.

- Veliki dio rashoda spada u kategoriju ostalih troškova, koji nisu definisani i CIK nema kapacitet da prati tu rashodovnu stranu kod stranaka. Problem su i kazne, jer su simbolične, kao i vremenski period u kome budu izrečene, budući da se to uglavnom dešava tri-četiri godine nakon što je prekršaj počinjen. Stranke se tako svjesno odlučuju na kršenje zakona, jer znaju da kada prođu izbori - javnost će sve zaboraviti – kaže izvršni direktor „Transparensi internešenela“ Srđan Blagovčanin.

On smatra da se deo problema u finansiranju političkih stranaka i trošenja novca poreskih obveznika može riješiti mijenjanjem postojećeg zakona i konkretnijim definisanjem samih troškova.

- Problem je što podaci o privatnim finansijerima nisu dostupni javnosti, jer CIK pogrešno tumači zakon o zaštiti ličnih podataka. Oni su u posjedu CIK-a, ali javnost nema uvida u njih, odnosno da vidi ko to finansira stranke i kako se inače troši njihov novac – zaključuju u toj nevladinoj organizaciji.

(Blic.rs, BLIN MAGAZIN/tg; FOTO: Euroblic/S.Pašalić)