DODIK O SUDU I TUŽILAŠTVU BIH

Bošnjaci preko takvih nametnutih institucija ostvaruju ono što nisu dobili Dejtonskim sporazumom

Arhiva 13.04.11, 16:10h

Ustav BiH, kao Aneks 4. Dejtonskog sporazuma, ne predviđa nikakve pravosudne institucije na nivou BiH, osim Ustavnog suda BiH, rekao je predsjednik RS, Milorad Dodik

Milorad Dodik predsjednik RS- Pravosudne institucije jedne države su uvijek materija koja se obavezno reguliše ustavom. Usprkos izostanku ustavne mogućnosti, odlukama visokih predstavnika je kreirano pravosuđe po sistemu ad hoc institucija. To je išlo nametanjem zakona od  visokog predstavnika, a potvrđivao parlament BiH - naveo je Dodik, prenosi agencija Fena.

Na njegovu inicijativu danas Narodna skupština RS-a raspravlja na posebnoj sjednici samo o jednoj tački: 'Rasprava o posljedicama antidejtonskog i neustavnog instalisanja pravosuđa na nivou Bosne i Hercegovine i (ne)djelovanja Tužilaštva BiH i Suda BiH u predmetima ratnih zločina'.

U uvodnom obraćanju, Dodik je rekao da RS ne želi da novcem svojih građana finansira državne pravosudne institucije koje rade protiv interesa njenih građana, jer takve institucije kompromituju pravosudni sistem i pravdu.

On je dodao da su nametnuti zakoni o Sudu i Tužilaštvu BiH na zahtjev bošnjačkih političara s ciljem da se posrednim mehanizmima unitarizuje pravosuđe u BiH i izvrši centralizacija.

Bošnjaci, kaže Dodik, preko takvih nametnutih institucija, ostvaruju ono što nisu dobili Dejtonskim sporazumom.

- Dakle, obe ove pravosudne institucije su u službi bošnjačkih političkih interesa. Pošto su obe institucije djelo međunarodnih centara moći, one su neprekidno pod direktnom kontrolom stranaca. Kontrola i uticaj se ostvaruje  prisustvom međunarodnih tužilaca, sudija i međunarodnog administrativnog osoblja - tvrdi Dodik.

Politika optuženja za ratne zločine koju vodi Tužilaštvo BiH ima za cilj, naveo je dalje, da stvori sudsku istinu o Srbima kao zločincima koja će se koristiti kao činjenica u političkim strategijama Bošnjaka.

- To potvrđuje činjenica da su više od 90 posto optuženih i osuđenih za ratne zločine Srbi. Bošnjaci se pojavljaju samo kao statistička brojka i optužuju se za najblaže oblike krivičnih djela koja se jedva mogu kvalifikovati kao ratni zločini. Perfidnost ove politike vidi se u činjenici da se u posljednje vrijeme Bošnjaci optužuju za zločine prema Bošnjacima u Cazinskoj Krajini. Kada se postavi pitanje nacionalne pripadnosti osuđenih, predsjednica Suda BiH se pravi da to ne zna jer, tobože, sud ne vodi statistiku po nacionalnosti stranaka. Svako ko je vidio sudsku presudu zna da se u generalijama navodi i nacionalna pripadnost. Ako se pogleda sajt Suda može se po imenima osuđenih bez greške zaključiti njihova nacionalna pripadnost i uvjeriti se da su među osuđenim samo tri Bošnjaka, nekoliko Hrvata i najveći broj Srba - naveo je Dodik.

Uz brojne optužbe na rad Suda i Tužilaštva BiH, za koje je rekao da su neustavne i antidejtonske institucije, nametnute od visokog predstavnika u BiH, Dodik je govorio i o nekim pojedinačnim predmetima.

Naveo je da sve ovo što je inicirao nije usmjereno u podršku optuženim za ratne zločine.

(BLIN MAGAZIN/tg)

VEZANI TEKST

DODIK NA SENATU RS: Građani RS da se izjasne na referendumu o nametnutim zakonima Visokih prestavnika u BiH