„Pravosudne institucije jedne države su uvijek materija koja se obavezno reguliše ustavom. Usprkos izostanku ustavne mogućnosti, odlukama visokih predstavnika je kreirano pravosuđe po sistemu ad hoc institucija. To je išlo nametanjem zakona od  visokog predstavnika, a potvrđivao parlament BiH“, naveo je Dodik.

Na njegovu inicijativu danas Narodna skupština RS-a raspravlja na posebnoj sjednici samo o jednoj tački: „Rasprava o posljedicama antidejtonskog i neustavnog instalisanja pravosuđa na nivou Bosne i Hercegovine i (ne)djelovanja Tužilaštva BiH i Suda BiH u predmetima ratnih zločina“.

U uvodnom obraćanju, entitetski predsjednik je rekao da „RS ne želi da novcem svojih građana finansira 'državne' pravosudne institucije koje rade protiv interesa njenih građana, jer takve institucije kompromituju pravosudni sistem i pravdu“.

On je rekao da su nametnuti zakoni o Sudu i Tužilaštvu BiH „na zahtjev bošnjačkih političara s ciljem da se posrednim mehanizmima unitarizuje pravosuđe u BiH i izvrši centralizacija“.

Bošnjaci, tvrdi, „preko takvih nametnutih institucija, ostvaruju ono što nisu dobili Dejtonskim sporazumom“.

„Dakle, obje ove pravosudne institucije su u službi bošnjačkih političkih interesa. Pošto su obje institucije djelo međunarodnih centara moći, one su neprekidno pod direktnom kontrolom stranaca. Kontrola i uticaj se ostvaruje  prisustvom međunarodnih tužilaca, sudija i međunarodnog administrativnog osoblja“, ustvrdio je entitetski predsjednik.

Politika optuženja za ratne zločine koju vodi Tužilaštvo BiH ima za cilj, naveo je dalje, da „stvori sudsku istinu o Srbima kao zločincima koja će se koristiti kao činjenica u političkim strategijama Bošnjaka“.

„To potvrđuje činjenica da su više od 90 posto optuženih i osuđenih za ratne zločine Srbi. Bošnjaci se pojavljaju samo kao statistička brojka i optužuju se za najblaže oblike krivičnih djela koja se jedva mogu kvalifikovati kao ratni zločini. Perfidnost ove politike vidi se u činjenici da se u posljednje vrijeme Bošnjaci optužuju za zločine prema Bošnjacima u Cazinskoj krajini. Kada se postavi pitanje nacionalne pripadnosti osuđenih, predsjednica Suda BiH se pravi da to ne zna jer, tobože, sud ne vodi statistiku po nacionalnosti stranaka. Svako ko je vidio sudsku presudu zna da se u generalijama navodi i nacionalna pripadnost. Ako se pogleda sajt Suda može se po imenima osuđenih bez greške zaključiti njihova nacionalna pripadnost i uvjeriti se da su među osuđenim samo tri Bošnjaka, nekoliko Hrvata i najveći broj Srba“, naveo je.

Dodik je imao i posebno poglavlje o „destruktivnom djelovanju predsjednice Suda BiH“.

U svom gotovo jednosatnom govoru, Dodik je imao i duboki zahvat u historiju od 1941. do 1992.godine, uz spominjanje Alije Izetbegovića, reisu-l-uleme Mustafe Cerića..., unitarne BiH, karaktera rata, ratne propagande, u kojoj su, kaže, „Srbi označeni kao zločinci, pa je nakon svega toga nametnut Sud i Tužilaštvo BiH...“.

Prvo  je namijenjen za političare, kako tvrdi Dodik, te za zastrašivanje, „takvo OHR-ovo pravosuđe „nekada zakači i bošnjačko rukovodstvo, ali samo kada se udalje od SDA“, a takav sistem pravosuđa čini BiH razjedinjenom...“

Uz brojne optužbe na rad Suda i Tužilaštva BiH, za koje je rekao da su neustavne i antidejtonske institucije, nametnute od visokog predstavnika u BiH, Dodik je govorio i o nekim pojedinačnim predmetima.

Naveo je da sve ovo što je inicirao nije usmjereno u podršku optuženim za ratne zločine.

DODIKOVI ZAKLJUČCI U KOJIMA SE "SMATRA DA JE NEOPHODNO" ODRŽATI REFERENDUM

Predsjednik RS-a Milorad Dodik predložio je danas Narodnoj skupštini RS-a da usvoji zaključak u kojem se kaže da parlament „smatra da je neophodno“ održati referendum u RS-u, na kojem bi se građani izjasnili o nametnutim zakonima i kršenju Konvencije o ljudskim pravima od  visokog predstavnika te da će u skladu s tim donijeti odluku o raspisivanju referenduma. Nakon što je na njegovu inicijativu danas u Narodnoj skupštini RS-a počela rasprava samo o jednoj tački: „Rasprava o posljedicama antidejtonskog i neustavnog instalisanja pravosuđa na nivou Bosne i Hercegovine i (ne)djelovanja Tužilaštva BiH i Suda BiH u predmetima ratnih zločina“, Dodik je predložio usvajanje čak 24 zaključka, među kojima i ovaj o referendumu. Jedini eksplicitan predloženi Dodikov zaključak je onaj u kojem kaže „da NSRS smatra da je neophodno razmotriti ilegalno nametnute zakone od visokog predstavnika te ustanoviti mogućnost da se ospori njihovo pravno dejstvo“. Također se konstatuje da je rad Suda i Tužilaštva, „selektivan pristup istraživanju i procesuiranju ratnih zločina, različiti aršini u vođenju postupka i presuđivanju bio na štetu srpskog naroda i s jasnom političkom tendencijom stvaranja po Srbe krajnje negativne slike o ratnim dešavanjima u BiH“. U jednom od predloženih Dodikovih zaključaka kaže se da Narodna skupština RS-a „tvrdi da rad Suda i Tužilaštva BiH generiše međunacionalnu mržnju i netrpeljivost“, te da RS, kao potpisnica Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma nije dala saglasnost za prenošenje nadležnosti na Sud i Tužilaštvo na nivou BiH“. Dodik traži usvajanje zaključka u kojem bi NSRS, kako navodi, utvrdila da parlament BiH ne može da donosi zakone izvan nadležnosti koje su Ustavom BiH izričito pobrojane kao nadležnosti BiH“. „Narodna skupština RS-a da konstatira da je viski predstavnik zloupotrijebio ovlaštenja da nametne zakone te da on prema Bonskoj deklaraciji ima isključivo ovlaštenja da donosi odluke iz nadležnosti Predsjedništva i Vijeća ministara“, predlaže se u Dodikovom zaključku, te u narednom traži da Valentin Inzko parlamentu entiteta podnese izvještaj o svom djelovanju i na taj način informira RS kao stranu potpisnicu Aneksa 10. Inicira se i to da NSRS pokreće inicijativu da se održi međunarodna naučna konferencija pravnih eksperata o temi provođenja Dejtonskog sporazuma i djelovanja visokog predstavnika, koji se dalje poziva da amnestira sve osobe kojima su ranijim odlukama njegovih prethodnika, a izvan sudske i zakonske procedure, oduzeta ili suspendovana garantirana građanska prava, te da se ona vrate. Između ostalog, Dodik predlaže i zaključak u kojem se „smatra“ neprihvatljivim apelaciona uloga Suda BiH, zatim da parlament traži da se izmijeni Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, te uskladi s ustavnim poretkom BiH, te da svaki nivo vlasti u BiH ima VSTV za pravosuđe na tom nivou. O ovim, i ostalim zaključcima koje je predložio Milorad Dodik, parlament će se izjasniti nakon rasprave koja će biti nastavljena u 17 sati, nakon redovne pauze.

(FENA, DEPO PORTAL/eb)