REIS CERIĆ NA OMANSKOM FORUMU O MODERNOM ISLAMU

Rasprava o fetvama preko interneta, internet brakovima i trgovini

Arhiva 10.04.11, 18:20h

Pod pokroviteljstvom ministra pravde Omana Abdullaha bin Muhammeda bin Seida el-Seidija u Muskatu, glavnom gradu Omanskog sultanata u subotu je otvoren deseti redovni fikhski forum na temu "Islamsko pravu u promjenjljivom svijetu"

reis ceric
Na otvaranju četverodnevnog fikskog foruma u Omanu govorili su vrhovni omanski muftija Ahmed bin el-Halili, koji je pozvao ulemu da se hrabro i razumno suoči sa pitanjima sadašnjeg svijeta i da da svoj doprinos miru i sigurnosti u svijetu, javila je MINA.

U svom uvodnom obraćanju turski vrhovni muftija Mehmed Gormez je ukazao na važnost veze između fundamentalne nauke (usul el-din) i primjenjene nauke (usul el-fiqh).

U okviru dvanaest sesija Omanskog fikhskog foruma, četrdesetak vrhunskih muslimanskih pravnika (fekiha) razmotrit će u Omanu važna pitanja koja se tiču savremenog života.

Bit će govora o fetvama preko interneta do internet trgovine i vjenčanja.

Većina muslimanske uleme sve više iskazuje spremnost da se suoči sa savremenim izazovima, koji nisu bili poznati klasičnoj ulemi, te da traže odgovore na nova pitanja na temelju Kur'ana, Sunneta, opće islamske tradicije, ali i vlastitog znanja i iskustva.

To i jeste osnovni cilj Omanskog fikhskog foruma – da otvori nove horizonte u razumijevanju vjere u kontekstu savremenog ljudskog iskustva i ljudskih potreba.

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je govorio na drugoj sesiji o temi "Uloga fikhskih mezheba i komparativnog fikha u idžtiuhadu i tedždidu".

Naglasivši da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima Vijeće za fetve, kojim predsjedava vrhovni muftija, a vodi fetv-i emin, reisu-l-ulema Cerić je izrazio zadovoljstvo što mu se pružili prilika da prezentira referat na Omanskom fikhskom forumu kojeg je napisao dr. Enes Ljevaković, fetv-i emin, kako bi i na taj način upoznao svjetsku muslimansku ulemu na kojem stupnju je fikhska nauku u Bosni i Hercegovini.

"Tradicionalno, bosanski muslimai baštine hanefijski mezheb u fikhu a maturidijsku teologiju u akaidu, ali su u duhu komparativnih mogućnosti otvoreni prema svim mezhebima koji su u okviru isprvanih fundamentalnih načela islama. Želim posebno naglasiti da prije nego se govori o tedždidu (novoj vjerskoj misli i praksi), mora se imati na umu tesdiq (vjerodostojnost autentične objave), jer posljedni Allahov Poslanik Muhammed, a.s., nije bio mudžeddid (donositelj nove vjere), već je bio musaddiq (potvrditelj) autentične poruke Tevrta, Indžila i Zebura", kazao je reis Cerić.

Izrazio je nadu da je savremena ulema svjesna svoje zadaće i da je sposobna da prihvati odgovornost koju ima u odgoju i obrazovanju sadašnjih i budućih generacija za dobrobit cijelog čovječanstva.

"Kao ulema, ne bismo smjeli propustiti povijesnu priliku koja nam se pruža da kroz predani rad i istinsko suosjećanje sa patnjama svih ljudi i naroda ponudimo rješenja koja su u duhu kur'anske poruke o suživotu i toleranciji, kao i u duhu Poslanikove pouke da je najbolji onaj čovjek koji koristi ljudima", poručio je reisu-l-ulema Cerić.

(FENA/em)