"Kroz tu metaforu Srebrenice želi se učvrstiti predstava o muslimanima, kao najvećoj žrtvi i onima koji su vodili pravedan odbrambeni rat, i Srbima kao zločincima, vinovnicima rata i onima koji su praktično jedini izvršili genocid. Namera je da se to na jedan nedostojan način, prvenstveno u odnosu na žrtve koje su pale u ovom ratu, kapitalizuje na političkom planu i da se funkcionalizuje u uskom sebičnom interesu jedne nacionalne grupacije, a to su Bošnjaci", rekao je Tanasković.

Tanasković je, kako prenosi Srna, istakao i da je tu ideologija kao iskrivljena svijest, jer ne prepoznaje u sebi ono što zapravo želi pripisati drugima. "Kada dođe do stanja svesti, koje bih nazvao i šizoidnim stanjem svesti, to je veoma opasno", kaže Tanasković.

Komentarišući teze istoričara Smaila Čekića da su Srbi u genima genocidan narod, da su im kultura, nauka i crkva fašističke, profesor Tanasković rekao je da ovakva ideologija baca u blato sve prave vrijednosti ne isključivo tuđeg naroda, nego i sopstvenog naroda.

"Kao što znamo, neki Bošnjaci i Hrvati su takođe na meti ovakvih stavova. Na ljudskom planu ovakvo istupanje u javnosti je nemoralno, na intelektualnom planu ono je nedostojno intelektualca, na naučnom planu ono je potpuno pogrešno i nenaučno. Politički posmatrano ono je tendenciozno, ali i kontraproduktivno u odnosu na cilj koji želi da se postigne", rekao je Tanasković.

Komentarišući navode poglavara Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića i muftije sandžačkog Muamera Zukorlića, koja su dali pripadnicima bošnjačkog naroda u Crnoj Gori da se na predstojećem popisu izjasne kao Bošnjaci, da im vjera bude islamska, a jezik bosanski, Tanasković je rekao da je riječ o kontinuitetu političke linije nastupanja još od rata u BiH, jer se favorizuje bošnjačko, a ne muslimansko nacionalno opredjeljivanje.

Na pitanje šta znači stalno insistiranje na takozvanom bosanskom umjesto bošnjačkom jeziku, kao čuvaru nacionalnog identiteta Bošnjaka, Tanasković kaže da je to odraz pretenzija na cjelinu BiH, u kojoj Srbi i Hrvati isti jezik nazivaju svojim nacionalnim imenima, pa bi, ako se jeziku već želi dati nacionalno ime, lingvistički logičnije bilo uspostaviti nazivnu simetriju uvođenjem imena "bošnjački" jezik.

"U Crnoj Gori je sociolingvistička situacija ionako opterećena nasilnim razbijanjem srpskog jezičkog jedinstva, tako da će ova Zukorlićeva preporuka uneti dodatnu nervozu. Najzad, a verovatno i pre svega ostalog, muftijino obraćanje prekograničnim muslimanima izraz je njegovih pretenzija na (para)državno i administrativno zaokruživanje 'velikog Sandžaka' koji on sasvim neosnovano naziva 'istorijskim', a koji bi obuhvatao i neke crnogorske opštine", istakao je Tanasković.

On je dodao da je to već u domenu međunarodnog prava, jer je danas riječ o teritorijama i granicama dvije suverene i međunarodno priznate države, tako da su Zukorlićeve ambicije na tom planu nerealne i iluzorne.

(SRNA/em)