On je istakao da Ministarstvo inostranih poslova i Ambasade BiH, "baratajući" sa zahtjevima za izručenje optuženih za ratne zločine Ejupa Ganića i Jovana Divjaka, preuzimaju ulogu pravosudnih institucija i odlučuju da li treba tražiti ili ne tražiti nečije izručenje.

GLAS: Predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso u medijima istupa kao politička ličnost. Postoji li neko ko može da upozori na to i sankcioniše takve istupe?
SIMIĆ: Ne želim da ulazim u to ko šta treba da radi, ali neprimjereno je da jedan predsjednik suda, pogotovo kada se postavi pitanje rada njegove institucije, traži odbranu od javnosti na taj način. To je neprimjereno, nemoralno, a gospođa Kreso bi imala, i imaće potrebe, da objasni svoju ulogu u radu i drugih pravosudnih institucija gdje se uplitala na način na koji nije trebala.

GLAS: U intervjuu datom federalnim medijima Kreso upitana za Ejupa Ganića i Jovana Divjaka ne govori o tome da je i Tužilaštvo BiH tražilo njihovo izručenje zbog ratnog zločina, nego navodi da bi, ako ih uhapsi RS, to bila otmica?
SIMIĆ: Upravo Kreso svojom tvrdnjom da Divjak i Ganić nisu odgovorni za ratne zločine, prejudicira stav pravosuđa. Sasvim se jasno postavlja pitanje ko može vjerovati Sudu čiji predsjednik, prije nego što je i podignuta optužnica, Divjaka i Ganića oslobađa odgovornosti i proglašava herojima.

GLAS: Kreso u odbrani Divjaka ide i korak dalje i optužuje Tužilaštvo za ratne zločine Srbije da je čitav region talac njihove politike?
SIMIĆ: Odranije je poznato da se Meddžida Kreso vrlo često uplitala u stvari koje su izvan nadležnosti pravosudnih institucija, pogotovo Suda BiH. Ta njena izjava je politička izjava koja bi trebalo da zabrine sve njene mentore, ali i mentore ideje o nezavisnom pravosuđu u kome bi ono bilo po mjeri i viđenjima Meddžide Kreso.

GLAS: Predsjednik Suda BiH priziva i međunarodnu zajednicu da spriječi izjašnjavanje RS o radu Suda i Tužilaštva BiH?

SIMIĆ: Rad pravosuđa spada u domen javnog rada i ne vidim razloga da se o njemu ne vodi rasprava, da se ukaže na njegove propuste, na određene nedosljednosti. Ne znam zbog čega je to sporno i, da je neko dobronamjeran na mjestu Meddžide Kreso, to bi tumačio kao pomoć instituciji na čijem je čelu da radi bolje, kvalitetnije, nepristrasnije i da bude ono što treba da bude, nezavisna institucija koja se ne petlja u politiku.

GLAS: Zahtjev Tužilaštva BiH za izručenje Ganića BiH nikada nije stigao do nadležnih vlasti u Londonu, a isto se sada dešava i sa zahtjevom za izručenje Divjaka?
SIMIĆ: Ako je zahtjev sakriven sa direktnim umišljajem onda je riječ o krivičnom djelu nesavjesnog vršenja dužnosti ili zloupotrebe, jer je na taj način nanesena nesaglediva šteta BiH. Još drastičnije je to što se pokazalo da su određene institucije, odnosno Ministarstvo inostranih poslova ili ambasade u funkciji jedne određene politike.

GLAS: Kako utvrditi da li je izručenje opstruisano sa umišljajem?
SIMIĆ: To se ne može utvrditi sa aspekta namjere, ali očigledno je da je to bilo planirano. Zaista je neobjašnjivo i nemoguće da u momentu kada cijeli svijet bruji o "slučaju Ganić" jedna ambasada zagubi zahtjev za izručenje. Tu je morala biti namjera i moralo je biti unaprijed dogovoreno.

GLAS: Slično se ponavlja i u "slučaju Divjak". Ko je po Vama najodgovorniji za to?
SIMIĆ: Zna se, po hijerarhiji, ko snosi odgovornost - ministar spoljnih poslova BiH Sven Alkalaj. On je morao da utvrdi ko je odgovoran, ambasador ili neko od činovnika, ako je to uopšte do činovnika. Mislim da je to isuviše važno pitanje da bi se njime bavili "Pere pisari". MIP bi morao da zahtijeva istragu, a Parlament BiH bi trebalo da traži formiranje anketnog odbora koji bi razmotrio sve ove okolnosti, jer ne radi se o malom incidentu nego velikom propustu bh. vlasti.

GLAS: Šta to govori o pravosudnom sistemu BiH?
SIMIĆ: Ovakav grubi propust pokazuje dvije stvari. Prva stvar je, ako je to propust, da imamo šlampavu, neorganizovanu i neodgovornu državu. A druga je, ako je to urađeno namjerno, da imamo državu loših namjera koja dopušta da određene institucije, u ovom slučaju MIP i ambasade BiH, preuzimaju ulogu pravosudnih institucija i da one odlučuju da li treba tražiti ili ne tražiti nečije izručenje. Uz to, pravosuđe BiH je reklo da želi da Divjak i Ganić budu izručeni, a oni su to sakrili, sklonili ili namjerno uništili.

GLAS: Kolika je odgovornost Suda i Tužilaštva BiH?
SIMIĆ: Oni jesu u prvoj fazi uradili ono što je trebalo da urade, ali izostala je njihova kasnija reakcija da zahtijevaju da budu razjašnjene okolnosti i utvrđeno ko se usudio da ne postupi po njihovom zahtjevu.

(GLAS SRPSKE/ds)