Kako objašnjava Simone Kerzendorfer, profesorica koja je za projekat nastave BHS-a zadužena u gimanziji u petnaestom bečkom okrugu, nastavu će po mogućnosti držati izvorni govonici, a na nastavi će se voditi računa o tri varijante jezika - bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj - pri čemu će se u okviru srpske varijante podučavati i ćirilično pismo. Generalno, fokus projekta je, kako se navodi, dočaravanje jezičke raznovrsnosti Evrope, dok će za đake porijeklom iz bivše Jugoslavije učenje maternjeg jezika odigrati i važnu ulogu pri njihovoj integraciji u austrijsko društvo, objašnjava Simone Kerzendorfer.
„Primjećujemo da su djeca iz bivše Jugoslavije nesigurna kada se koriste maternjim jezikom, iz jednostavng razloga jer ga dovoljno ne poznaju. Kada nauče gramatiku, sintaksu i stilska pravila, postaće sigurniji, a ta sigurnost će učvrstiti i njihov identitet. To će im ojačati samopouzdanje, a iz tog samopouzdanja, znajući dakle ko su i odakle potiču, oni će lakše i bolje učiti i njemački jezik. Jednostavno, biće svjesniji bogatstva kog posjeduju odrastajući višejezično“, tvrdi Kerzendorferova.
Ovo „podsticanje multikulturalnih sposobnosti“, te „jačanje svijesti o pozitivnim potencijalima višejezičnosti“, ima, međutim, i ekonomsku dimenziju i nije slučajno da je jedna od škola koje su nosioci probnog projekta, gimnazija sa ekonomskim usmjerenjem. Nedavno je upravo tamo održana i manifestacija pod nazivom „Sag`s multi“ u slobodnom prevodu „Reci to višejezično“. Radi se o takmičenju u kojem su đaci vježbajući javni nastup odmjeravali sposobnosti u držanju govora na dva jezika - na njemačkom i na dotičnom maternjem. Ta manifestacija može se doista opisati i kao marketinški potez kojim se želi ukazati na potencijale multikulturalnog društva, kaže Georg Kraft-Kinz, glasnogovornik udruženja „Privreda za integraciju“, koje je ovo takmičenje organizovalo i koje uveliko podržava i integraciju BHS-a u austrijsko školstvo.
„U moje vrijeme učili smo samo engleski ili francuski, a danas imamo djecu koja govore tri do četiri jezika i to su jezici koji nam trebaju, jer se svijet jedostavno mijenja. To su azijatski jezici, jezici istočne i jugoistočne Evrope, to su jezici zemalja sa kojima Austrija posluje i sarađuje i sa kojima tu saradnju želi proširiti. Potpuno sam siguran da će projekti poput ovog i integracija tih jezika u austrijsko školstvo ojačati Austriju i Beč i na privrednom polju“, kaže Kraft-Kinz.
No, višejezičnost u globalnom društvu nosi i opasnosti, i to uvijek onda kada se integracija o kojoj se u Austriji tako mnogo govori, pretvara u asimilaciju, objašnjava psihologinja Elmedina Čizmić. „Da, često se umjesto integracije dešava asimilacija i to onda kada osoba koja dolazi sa strane gubi vrijednosti i načela koja donese sa sobom, i preuzima previše tih ponuđenih formi koje nudi nova država. Tada dobivamo neku poluformiranu osobu i to naravno nije dobro za dalji razvoj te ličnosti. Ako osoba ne poznaje svoj identitet i identitet svojih roditelja, ne može upoznati ni identitete drugih ljudi. Ako dijete ne poznaje svoj jezik, pravilno gramatički, kako će upoznati druge jezike? Stoga je jako bitno da dijete na vrijeme dobije tu formu svog identiteta i svog maternjeg jezika“, objašnjava Elmedina Čizmić, magistrica psihologije porijeklom iz Zenice. Čizmićeva tvrdi da bi, tome shodno, bili poželjni i kursevi BHS-a za roditelje koji duže žive u Austriji kako bi i oni svojoj djeci ispravno umjeli prenijeti te, za zdrav razvoj osobe, jako bitne informacije.
Nastava BHS-a u dvije bečke škole počeće sa novom školskom godinom, a tim povodom sve se učestalije raspravlja i o mogućnostima uvođenje turskog jezika kao drugog stranog jezika u austrijskim školama. Za razliku od BHS-a, turski jezik je, međutim, „znatno ozbiljnije političko pitanje“, kako se nedavno moglo čuti iz ministarstava obrazovanja, te će se o njemu, očigledno, još raspravljati.
deutsche welle/DEPO PORTAL/a.k.