Odluka je dan kasnije objavljena u „Službenim novinama EU“, čime je stupila na snagu. Kako saznaje „Dnevni avaz“, osim 27 država članica EU, obavezu da će primjenjivati sankcije koje uvede EU preuzele su i Crna Gora, Albanija, Turska, Lihtenštajn te Jermenija i Gruzija.

Već ranije smo u nekoliko navrata pisali da se sankcije odnose na moguću zabranu putovanja te zamrzavanje imovine koju kažnjena osoba ili njen srodnik, kao i pravna lica, imaju ili mogu imati u bilo kojoj od zemalja gdje se odluka EU poštiva. Ovakve mjere nisu ništa novo u praksi EU. Unija je ovo oružje iskoristila prošlog mjeseca protiv bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

U detaljnoj odluci, između ostalog, navedeno je da država članica može napraviti izuzetak kada je kažnjena osoba u pitanju i dopustiti joj posjetu, ali da o tome u pisanoj formi mora izvijestiti EU. Izuzeci kada se odobrava izdavanje vize i ulazak na teritoriju EU precizno su definirani u odluci, a EU ima pravo da državi koja bi i prekršila sankcije to onemogući ako se jedna ili više država članica ne slažu s time.

Zvaničnici u Briselu nisu željeli špekulirati ko bi se (prvi) mogao naći na spisku onih koji su se zamjerili i Briselu.

Zvaničnici u Briselu nisu mogli reći kada će se zemljama koje će poštivati odluku Ešton priključiti Srbija i Hrvatska. Na teritoriji ove dvije države, zasigurno, nalaze se ne samo bankovni računi nego i vrijedne nekretnine nekih bh. političara iz sva tri konstitutivna naroda.

(Dnevniavaz.ba/ds)