Piše: Pavle PAVLOVIĆ

Žena mi je upaljeni fotograf-amater. Svakog dana objektivom bilježi stotine digitalnih kadrova. Mart i april su mjeseci kojima se najviše raduje. Buđenje prirode što donosi sagove raznobojnog cvijeća u ovoj niskoj holandskoj zemlji  dočekala je na granici strpljenja. Oduševila se beskrajnim poljem žutih narcisa i mališanima koji su se okolo igrali.

Dok je zaneseno škljocala kamerom, neko je nježno dotakao po ramenu. Okrenula se i ugledala namršteno lice policajke.

Horor priča sa Robertom M. započela je početkom decembra prošle godine kada je američka policija otkrila kanal kojim je u SAD stizala zabranjena dječija pornografija. Tamošnji detektivi bili su zaprepašteni prizorima i životnom dobi mališana. Na slikama su bila djeca od nekoliko mjeseci do četiri godine života. Iznenađenje je bilo veće kada se ustanovilo da svo to “smeće” stiže iz Holandije

- Oprostite, ali zašto slikate djecu? – strogo je upitala.

Sreća da čuvarica zakona nije naletjela na mene. Ne bih se lako izvukao. Sada su svi muškarci koji nježnije pogledaju najmlađe, ili ne daj bože pomiluju, sumnjivi sto posto. Zbog toga se više ne usudim igrati ni sa susjedovim kćerkama koje poznajem od rođenja. Bili su više u našoj nego u svojoj kući. Hvalile su se da imaju dvije mame i dvojicu tata. Za srce mi je posebno prirasla ona mlađa, sa svojim plavim kikicama i okicama. Kada sam s njom, onda kao da osjećam da je već vrijeme da me neko zove dedom…

Vulkan je proključao krajem protekle sedmice kada je u strogo čuvanoj amsterdamskoj sudnici započeo proces protiv Roberta M. koji je priznao da je seksualno napastvovao 85 mališana. Istražitelji su, međutim, uvjereni da je broj gnusnih delikata daleko veći. Prije ovog procesa oglasili su se, da li slučajno, i čelnici Europola, na konferenciji u Hagu, gdje su se pohvalili da su razbili svjetski organizovanu pedofilsku mrežu čiji su krakovi dopirali i do naših novih zemalja. Tako je u Brčkom  uhapšeno nekoliko osoba u čijim su kompjuterima pronađene na stotine fotosa i filmova sa pedofilskim zloupotrebama djece.

Horor priča sa Robertom M. započela je početkom decembra prošle godine kada je američka policija otkrila kanal kojim je u SAD stizala zabranjena dječija pornografija. Tamošnji detektivi bili su zaprepašteni prizorima i životnom dobi mališana. Na slikama su bila djeca od nekoliko mjeseci do četiri godine života. Iznenađenje je bilo veće kada se ustanovilo da svo to “smeće” stiže iz Holandije. Iz prekookeanske zemlje u Amsterdam su upućeni prvi dokazi i ovdašnja televizija je  odlučila da to prikaže u emisiji koja nosi naziv “Istrage”. Istu veče nastala je uzbuna u jednoj porodici. Prepoznali su svog  prije godinu dana rođenog sina što su ga svakodnevno odvodili u vrtić u kojem je “ vaspitač” bio uvijek ljubazni i nasmijani Robert M. Ubrzo nakon hapšenja Robert M. je sve priznao, kao da je jedva čekao da olakša dušu.

Ko je Robert M? Stigao je prije nekoliko godina iz Estonije i oženio se vozačem autobusa Ricardom van O. Homoseksualni bračni par mirno je živio  i nije privlačio pažnju. Robert se zaposlio u dječijem vrtiću, volio je posebno rad sa najmlađima. Uz redovni posao u jednom od amsterdamskih vrtića, djecu je čuvao i kod svoje kuće ili u domovima onih koji bi ga poslijepodne unajmljivali. Mnogima je za oko zapadao muški odgajatelj male djece, ali su ocjene o njegovoj sposobnosti i zalaganju bile veoma visoke. Ipak, prije dvije godine, starija žrtva Roberta M., četvorogodišnji dječak, ispričao je majci kako se čika Robert igra sa djecom. Često ih je skidao i dodirivao. Uplašenoj majci nije trebalo mnogo. Usplahireno je otrčala u policiju gdje su je pokušali utješiti riječima da djeca od tri do pet godina najviše govore neistinu, odnosno da ne razlikuju stvarnost od fantazija. Posjetila je potom i direktora obdaništa, ali i od njega je čula gotovo iste riječi. Obraćala se i redakcijama nekih novina, ali kolege su tražile dokaze. Da se reagovalo prije dvije, tri godine, broj žrtava pomahnitalog pedofila bio bi znatno manji.

Razvratni vaspitač shvatio je da osim zadovoljavanja svojih perverzija postoji način i da dobro unovči  rad sa djecom. Često je organizovao pedofilske seanse u svom domu ili u vrtiću gdje je radio. Policija je do sada otkrila desetak osoba koje su u tome sudjelovale. Radi se o muškarcima između 24 i 55 godina. Najmlađi je bio neki Englez za koga se utvrdilo da je umro  od srčanog udara onog dana kada je objavljeno da je Robert M. uhapšen. U sjevernom dijelu Holandije ubio se  50- godišnjak koji je  trebalo da se pojavi na sudu. Valjda su  sudionici “veselih igara” sa djecom  shvatili što su činili.

Ko je Robert M? Stigao je prije nekoliko godina iz Estonije i oženio se vozačem autobusa Ricardom van O. Homoseksualni bračni par mirno je živio  i nije privlačio pažnju. Robert se zaposlio u dječijem vrtiću, volio je posebno rad sa najmlađima. Uz redovni posao u jednom od amsterdamskih vrtića, djecu je čuvao i kod svoje kuće ili u domovima onih koji bi ga poslijepodne unajmljivali

Istražitelji su u kompjuterima Roberta M. i njegovog muža Ricarda van O. otkrili oko osam terabajta pedofilskog materijala, koji su uz dobru zaradu vješto distrubirali po cijelom svijetu. To je ogromni digitalni kapacitet u koji se može memorisati oko 20 milijardi dokumenata formata A 4. Proučavanje tog dokaznog materijala, naravno, trajaće mjesecima. Zanimljivo je da  Robert M. nakon brzog priznanja inspektorima nije želio otkriti šifru za ulazak u njegov mračni digitalni svijet. To je odbio i Ricard van O. Specijalisti za informatiku mučili su se danima dok nisu probili višestruke osiguravajuće barijere kojima su bili opremljeni računari homoseksualnog para.

Jedan od holandskih novinara pričao mi je kako poznaje nekoliko roditelja čiji su mališani boravili u zloglasnom vrtiću u kojem je radio Robert M. Kaže da je imao osjećaj kao da i ti nesrećni ljudi podsvjesno žele da se sa otkrivanjem imena žrtava ide sporije. Time je njihova nada da su im djeca ostala netaknuta bivala veća. Do sada je, nažalost,  identificirano 36-oro djece. Utvrdilo se i da je manijak iz vrtića analno silovao desetoro mališana od četiri godine starosti i dakako sve to zabilježio kamerom.

Zbog toga me nije začudila očajna reakcija jedne žene koja je u ljutni dobacila medijskim djelatnicima okupljenim ispred sudnice:

- Što niste pisali kada je trebalo?  Okupili ste se tu zbog senzacija. I vi ste pedofili!

Nakon Amsterdama, evo me doma. Prema meni trče susjedove kćerkice. Samo pozdravljam i žurno nastavljam, na čuđenje njihove majke, ka mojim ulaznim vratima. Već me hvata strah da i ja u ovoj histeriji ne budem osumnjičen kao desetak nedužnih ljubaznih čika što vole zastati sa mališanima o kojima  mediji javljaju. Kako suđenje bude odmicalo, za nas matore koji volimo klince biće sve teže.

Sutradan ipak nisam mogao odbiti kaficu kod komšija. Zapjenušano su kazivali kako su Robert M. i njegov Ricard van O. koji dan prije hapšenja podnijeli zahtjev za usvajanje djeteta.

- Možete misliti šta bi sve činili sa jadnim djetetom…

Kod kuće tražim podatke iz 2008. Godine, kada sam pratio pokušaj osnivanja  Pedofilske  partije. Pioniri te stranke, koji se nisu krili iza anonimnosti, javno su zagovarali učestvovanje na izborima , te u  utrci za  holandski parlament. Ad van den Berg, idejni vođa te stranke koja se zalagala za slobodni seks sa djecom od 12 godina, koja na to dobrovoljno pristanu, ovih dana se žurno premjestio u neku od obližnjih zemalja. Prije tri godine tvrdio je da je jedini izlaz za pedofile, što su izloženi neopravdanoj mržnji i nerazumijevanju - u politici.  

Kod nas, u bivšoj nam zajedničkoj domovini, to su na vrijeme skužili razni kriminalci. Da li će uskoro i balkanski pedofili, to vam ne bih znao kazati.