Nuklearni stručnjaci Zdenko Šimić i Davor Grgić uputili su danas saopštenje u kojem detaljno analiziraju i pojašnjavaju uzroke japanske nuklearne tragedije, a situaciju na kraju porede i sa sigurnosti Nuklearne elektrane (NE) Krško, za koju tvrde da je postrojenje jake bezbjednosti i novijeg dizajna od 'nuklearki' u Japanu.

"NE Krško je napravljena tako da sigurno izdrži maksimalni potres koji se može pojaviti na lokaciji u vrlo rijetkom slučaju (frekvencija povrata 1 u 10000 godina). Za razliku od reaktora u Japanu Krško ima primarni i sekundarni rashladni krug i daleko veću zaštitnu zgradu koja može izdržati teže uslove u unutrašnjosti kod bilo kakvih malo vjerovatnih poteškoća. Tome treba dodati i dobro održavanu opremu i trenirano osoblje koje je u stanju provesti i mjere savladavanja akcidenata iznad onih predviđenih projektom elektrane", ističu stručnjaci.

Dodaju da će nezavisno od toga sva iskustva iz problema s japanskim nuklearnim elektranama pomno analizirati i ustanoviti njihovu eventualnu relevantnost u našem slučaju.

"Mada evidentno, valja istaknuti da kod nas nikakav cunami ne može prijetiti NE Krško niti teorijski, a upravo je cunami uzrokovao većinu problema u Japanu", navode u saopštenju.

Što se tiče tragedije u Japanu hrvatski stručnjaci ističu da ona predstavlja stanovitu opasnost za stanovništvo u neposrednoj okolini, jer ispuštena velika količina radioaktivnosti "ima ograničen potencijal za širenje".

Japanski nuklearni reaktori građeni su tako da izdrže potrese na nivou koji je blizu zemljotresa koji se nedavno dogodio i to je dokazano uspješnom obustavom nuklearne reakcije u svim reaktorima koji su radili. Međutim, nekoliko reaktora ima probleme vezane za odvođenje tzv. ostatne topline nakon cunamija koji je bio dvostruko veći od dizajnom predviđenoga.

Stručnjaci ističu da mnogi detalji o tome što se dogodilo i dalje događa u japanskim reaktorima nisu poznati, zbog čega tehničko znanstvena analiza i sud nisu još mogući.

Iako je prema službenim podacima ovo do sada bila manja nesreća od one koja se 1979. dogodila u američkoj elektrani Ostrvo tri milje, najnovija događanja imaju trend da posljedice u konačnici budu gore. Međutim, ni u najgorem scenariju ovo ne bi trebalo biti slično nesreći u Černobilju, navodi se u saopštenju.

(Fena, BLIN MAGAZIN/ma)