Predsjednik Srbije Boris Tadić - Foto: Tanjug
Do Đinđićevog groba u Aleji zaslužnih na beogradskom Novom groblju zajedno su došli supruga Ružica i sin Luka Đinđić i predsjednik Srbije Boris Tadić.
Vijence su položili ministri Dragan Šutanovac, Vuk Jeremić, Slobodan Milosavljević i drugi ministri, kao i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajtić.
Poštu Đinđiću odali su Dušan Petrović, Mlađan Dinkić, Verica Kalanović, Predrag Marković, Aleksandar Vlahović, Goran Pitić, Gaša Knežević, Dragoslav Šumarac.
Vijenac na grob Zorana Đinđića položio je i princ Aleksandar Karađorđević.
Predstavnici omladine DS-a iz Beograda i unutrašnjosti došli su u organizovanoj povorci od Vukovog spomenika, a na Đinđićev grob ostavljali su žute ruže.
Osnivač G17 Predrag Marković
Predsjednik omladine DS-a Balša Božović rekao je kod Vukovog spomenika, odakle je kolona građana krenula ka Novom groblju, da demokratska omladina okupljanjem želi da podsjeti na velikog čovjeka i veliku ideju.
- Za nas Zoran znači inspiraciju. Kada god nešto radimo podsjetimo se kako bi on to uradio, šta bi on rekao na to šta smo mi uradili i da li bi mogli da budemo bolji - kazao je Božović.
Na Novom groblju i dalje je kolona građana koji čekaju da odaju poštu Đinđiću.
Polaganje vijenaca kod Vlade Srbije
Premijer Srbije Mirko Cvetković
Kabinet premijera Srbije Mirka Cvetkovića odao je danas poštu i položio vijenac na spomen ploču, na mjestu gdje je na današnji dan prije osam godina ubijen premijer Zoran Đinđić.
Poštu ubijenom premijeru odali su potpredsjednici vlade Božidar Đelić i Jovan Krkobabić, ministar odbrane Dragan Šutanovac, ministarka omladine i sporta Snežana Samardžić Marković, ministar prosvjete Žarko Obradović i ministar trgovine Slobodan Milosavljević.
Poštu su takodje odali ministarka u ostavci za telekomunikacije i informaciono društvo Jasna Matić i ministri u ostavci za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Saša Dragin, kao i ministar spoljnih poslova Vuk Jeremić, pravde Snežana Malović i državne uprave i lokalne samouprave Milan Marković.
Građani ispred Vlade Srbije
Hiljade građana prošlo je danas centralnim beogradskim ulicama u okviru akcije "Šetnja za Zorana" koju organizuje Liberalno-demokratska partija (LDP) povodom osam godina od ubistva premijera.
Prema procjeni policije i organizatora broj građana u povorci je i veći od 15.000. Saobraćaj je u centralnim beogradskim ulicama je poremećen ili zaustavljen.
Pronalaženje odgovornih za ubistvo premijera Zorana Đinđića nije posao jedne stranke ili jedne vlasti već svakog pristojnog i odgovornog čovjeka koji želi da živi u normalnoj zemlji, izjavio je lider Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović.
Jovanović je, posle polaganja venca na spomen ploču na zgradi vlade gde je pre osam godina ubijen Đinđić, rekao da ovaj 12. mart "više nego svi prethodni" govori o velikoj pobedi života i istine "jer svaki normalan čovek u ovoj zemlji nosi u sebi istinu o onome šta je bio Zoran Đinđić, istinu o razlozima njegovog ubistva i istinu o nemoći svih nas u vremenu koje provodimo bez njega".
Prema njegovim rečima, treba ispuniti dve obaveze, a prva je da se beskompromisno kazne politički inspiratori pogibije Đinđića, "oni koji su u ideji moderne demokratske Srbije videli opasnost za sebe i svoje interese i od toga ova zemlja ne sme da beži".
"Druga obaveza jeste da politici zbog koje je Đinđić ubijen damo energiju koja joj je potrebna i tim ubistvom oduzeta", dodao je lider LDP.
Čedomir Jovanović i građani
Filharmonija koncertom obilježila osmu godisnjicu ubistva Đinđića
Beogradska filharmonija obilježila je koncertom u Kolarčevoj zadužbini osmu godišnjicu ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića, a publika je ovacijama pozdravila mladog dirigenta Vladimira Kulenovića.
Koncertu, održanom sinoć, prisustvovali su supruga pokojnog premijera Ružica Đinđić, potpredsjednik vlade i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić, direktorka vladine Kancelarije za evropske integracije Milica Delević, predsjednik Političkog savjeta DS Dragoljub Mićunović, šefica poslaničkog kluba "Za evropsku Srbiju" Nada Kolundžija, kao i ambasadori Njemačke i Meksika, Volfram Mas i Mersedes Ruis Zapata.
Na prvom predstavljanju u rodnom Beogradu, gdje je završio osnovno i srednje muzičko obrazovanje, da bi potom nastavio školovanje u SAD, gdje trenutno završava postdiplomske studije na Džulijard školi, Kulenović (31) je dirigovao djela od baroka do 20. vijeka.
Dočekan toplim aplauzom, nakon zahtjevnog i zanimljivog repertoara, koji su sačinjavala djela iz različitrih epoha, ali i raznovrsna po stilu i vrsti, mladi dirigent, sin poznatog kompozitora Vuka Kulenovića, pozdravljen je dugim i gromoglasnim aplauzom i uzvicima "bravo".
Politička biografija Zorana Đinđića
Rođen 1952. godine u Bosanskom Šamcu, Đinđić se još kao student Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji je završio 1974, sukobio sa komunističkom ideologijom i bio jedan od prvih, mlađih disidenata u tadašnjoj Jugoslaviji. Doktorirao je 1979. na Univerzitetu u Konstancu.
On je sa još 12 intelektualaca 1989. godine inicirao obnavljanje Demokratske stranke, čime je i aktivno počeo da se bavi politikom, usmjerenom u to doba, prije svega, protiv vlasti Slobodana Miloševića.
U januaru 1994. godine izabran je za predsjednika DS, a bio je poslanik te stranke u sva tri višestranačka saziva Skupštine Srbije i u Vijeću republika Skupštine SRJ.
Predvodio je nekoliko opozicionih saveza u borbi protiv Miloševićevog režima, a ispred koalicije "Zajedno" je 21. januara 1997. godine izabran i za gradonačelnika Beograda.
Đinđić je bio jedna od ključnih ličnosti demokratskih promjena 2000. godine, kao šef centralnog izbornog štaba i koordinator promotivne kampanje Demokratske opozicije Srbije (DOS) za savezne izbore 24. septembra 2000, koji su označili kraj Miloševićeve vladavine.
Građani odaju poštu Zoranu Đinđiću
Američki nedjeljnik "Tajm" je u septembru 1999. godine uvrstio Đinđića među 14 vodećih evropskih političara trećeg milenijuma.
Đinđić je dobitnik ugledne njemačke nagrade "Bambi" za 2000. godinu u oblasti politike, a 2002. u Pragu je primio nagradu Fondacije "Polak" za doprinos razvoju demokratije u Srbiji.
Napisao je više naučnih radova, preveo mnoga filozofska djela i autor je velikog broja autorskih tekstova u brojnim dnevnim listovima i magazinima.
Đinđić je, nakon što je krajem 2000. godine izabran za prvog demokratskog premijera Srbije, pokrenuo proces ubrzane demokratizacije društva i korjenitih ekonomskih i socijalnih promjena.
Đinđićeva vlada oborila je godišnju inflaciju sa 41 na 15 odsto, uvođenjem čvrste monetarne politike dinar je ponovo stekao vrijednost, a na kraju 2001. godine zabilježen je privredni rast od 5,5 odsto, a naredne od još četiri odsto.
Ružica Đinđić
Prema ocjeni zapadnih diplomata, Đinđić je značajno doprinio izgradnji dobrih odnosa sa zapadnim zemljama poslije perioda višegodišnje izolacije Srbije.
Đinđićeva vlada otpočela je saradnju sa Haškim tribunalom i za vrijeme njenog mandata uhapšeno je nekoliko haških optuženika, među kojima je i bivši predsednik Srbije i SRJ Slobodan Milošević.
Đinđić je doživljavan kao glavni pokretač reformskih procesa u postpetooktobarskoj Srbiji i kao personifikacija modernog srpskog političara, poslije čije smrti 12. marta 2003. je proces evropeizacije izgubio na zamahu.
Atentat su organizovali pripadnici Jedinice za specijalne operacije i zemunskog kriminalnog klana. Đindić je tog dana u 12:25 časova pogođen metkom iz snajperske puške, da bi ubrzo preminuo, poslije operacije u Urgentnom centru Srbije.
Vlada Srbije je, poslije atentata, proglasila vanredno stanje i sprovela opsežnu policijsku akciju "Sablja".
Opšta je ocjena da su "ubice željele da zaustave reforme koje je Đinđić beskompromisno sprovodio poslije pada Miloševićevog režima"
(BLIN MAGAZIN/ma)
VEZANI TEKSTOVI:
TUŽILAŠTVO PRIVODI POSAO KRAJU: Koštunica će biti saslušan u vezi sa ubistvom Đinđića
NA INTERNET ADRESI ZORANDJINDJIC.COM: Otvara se virtuelni muzej Zorana Đinđića