Ta se tema ponovo našla u centru pažnje javnosti nakon najave ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka da će se istrage komunističkih zločina ponovo intenzivirati, ali i zbog ekshumacija ostataka žrtava iz jedne od masovnih grobnica otkrivenih na zagrebačkoj Kustošiji.

- Na Bleiburgu zločina nije bilo, no nakon njega, na Križnom putu vjerojatno jest. Međutim, ove se brojke napuhavaju i od toga nema ništa - objasnio je Mesić.

Prema javljanju HRT-a, od 2001. godine zagrebačkom Županijskom državnom odvjetništvu za partizanske zločine u Drugom svjetskom ratu podneseno je devet kaznenih prijava, uglavnom protiv nepoznatih počinitelja.

Iako većina masovnih grobnica nije označeno, do sada je poznato čak 718 lokacija sa 628 masovnih grobnica te 1717 pojedinačna. Istražitelji sumnjaju kako te jame smrti skrivaju gotovo 90 hiljada žrtva, najviše vojnika NDH-a, ali i civila, žena i djece.

Mesić, inače počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista, u Dnevniku HRT-a je izjavio kako se pitanje komunističkih zločina uvijek pojavljuje u javnosti uoči parlamentarnih izbora kao jedna od neizbježnih tema političke kampanje.

Bivši hrvatski predsjednik smatra kako je termin 'komunistički zločin' nepotreban jer je u narodnooslobodilačkoj borbi učestvovalo najmanje komunista.

- Tko to zna tko je u tim jamama. Treba istražiti i krivnju individualizirati, ne optužiti NOB i proglasiti ga komunizmom i zločinom - zaključio je Mesić.

(Jutarnji.hr/md)