Simpozij okuplja stručnjake iz zemlje, regiona i svijeta koji će pažnju posvetiti političko-pravnim i ekonomskim aspektima razvoja Bosne i Hercegovine u proteklih 15 godina te ulozi nauke i tehnologije i poziciji visokog obrazovanja u postdejtonskoj BiH.

U centru pažnje simpozija jeste Aneks 4. Dejtonskog sporazuma koji se odnosi na izmjenu ustava.

- To podrazumijeva izmjenu nepreglednog broja unutrašnjih propisa u BiH, zakonskih i podzakonskih ataka. Mora se promijeniti niz odredbi u pogledu strukture vlasti, u pogledu odlučivanja, nekoliko odredbi u ustavima entiteta, kazao je profesor Edin Šarčević.

Bivši ambasador SAD-a u BiH Clifford Bond kazao je da se mora raditi na popravljanju grešaka koje sprječavaju našu zemlju na daljem putu integracije u Evropsku uniju.

Po njegovim riječima najveće greške odnose  se na neusvajanje aprilskog i butmirskog paketa. Za nazadovanje BiH smatra da su zaslužne političke stranke koje ne žele pronaći dogovor u pronalaženju rješenja problema.

- Zbog nedostatka povjerenja i tenzija nije moguće raditi ustavnu reformu. Novoj vladi bih preporučio da se pozabavi izgradnjom povjerenja pa tek onda ustavnim reformama. Kao što smo vidjeli pri odluci evropskog suda u slučaju "Sejdić-Finci" rješavanje tog problema je glavni preduvjet za nastavljanje puta ka EU, kazao je.

Pridruživanje BiH Evropskoj uniji i NATO-u ima problema i na ekonomskom polju na šta je pažnju obratila profesorica Azra Hadžiahmetović.

- Kad je riječ o BiH posebno postoji nedostatak unutrašnje motivacije, neadekvatna institucionalna struktura koja ne može da odgovori dinamizmu neophodnih reformi. BiH se suočava s indikatorima političkog rizika koji čini više od 50 posto ukupnog rizika zemlje. Nema automatizma kada je u pitanju poboljšanje ekonomske performanse.

(FENA/em)