30 SEKUNDI UŽASA

Krv i haos na ulicama Podgorice: Napadi nožem, gore turski restorani, uvodi se hitna zabrana ulaska državljanima Turske!

Hronika 27.10.25, 19:30h

Krv i haos na ulicama Podgorice: Napadi nožem, gore turski restorani, uvodi se hitna zabrana ulaska državljanima Turske!
Uslijedila je policijska racija kakva se rijetko pamti u glavnom gradu Crne Gore: blokirane su ulice, pretraženi kafići i stanovi, a cijelo Zabjelo probudilo se pod rotirkama i zvukom sirena. Do jutra je privedeno 45 turskih državljana. Između ostalih i dvojica izravno povezana s napadom

 

 

 


Sve je bilo gotovo u manje od 30 sekundi. 


Trojica mladića u nedjelju kasno navečer, netom iza ponoći, sjedila je u kafiću “Komanka” na Zabjelu, južnom dijelu Podgorice. Skupina turskih državljana prolazila je ulicom i nešto im dobacila. Jedan od mladića izašao je i počeo se s njima raspravljati.  


A onda je nastao kaos... Noževi su bljesnuli - Podgoričanin se srušio na asfalt. Nožem mu je, utvrdila je kasnija obrada u Kliničkom centru u Podgorici, naneseno ukupno sedam ubodnih rana u prsa i ruke, prenosi Sl. Dalmacija.


Napadači su se razbježali prema obližnjim lokalima, zabarikadiravši se u kasinu u kompleksu Vektra.


Uslijedila je policijska racija kakva se rijetko pamti u glavnom gradu Crne Gore: blokirane su ulice, pretraženi kafići i stanovi, a cijelo Zabjelo probudilo se pod rotirkama i zvukom sirena.


Do jutra je privedeno 45 turskih državljana. Između ostalih i dvojica izravno povezana s napadom.


Dio mještana Zabjela odlučio je uzeti pravdu u svoje ruke. Napadače su pokušali linčovati, a razbijen je i lokal turskog državljanina.


Crnogorski premijer Milojko Spajić najavio je sutradan da će Vlada po hitnom postupku donijeti odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske.


Doselilo se 13.000 Turaka


- U cilju očuvanja ekonomske aktivnosti i dobrih bilateralnih odnosa, u sljedećem ćemo razdoblju inicirati intenzivne razgovore s Republikom Turskom kako bismo, u duhu dobre suradnje i savezništva, pronašli najbolji model u obostranom interesu - poručio je Spajić.


U Crnoj Gori posljednjih godina bilježi se snažan porast broja stranih državljana s odobrenim boravkom. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u zemlji trenutačno boravi više od 100 tisuća stranaca, što čini oko šestinu ukupnog broja stanovnika. Među njima je ukupno 13.308  turskih državljana.

Službeni podaci pokazuju da turski državljani u Crnoj Gori najčešće žive u Podgorici, Baru i Nikšiću. Dio ih dolazi zbog ulaganja u nekretnine, dio zbog otvaranja manjih poduzeća u ugostiteljstvu i građevinskom sektoru, a dio radi zapošljavanja u turističkoj industriji.


Analitičari navode da je Crna Gora posljednjih godina postala privlačna investitorima iz Turske zahvaljujući jednostavnijem postupku dobivanja boravišnih dozvola i liberalnom viznom režimu.


Povećani priljev stranaca, među njima i turskih državljana, dio je šireg trenda migracija prema Crnoj Gori, potaknutog povoljnim poreznim okruženjem, stabilnim tečajem i rastom tržišta nekretnina.


Još u kolovozu ove godine na masovne migracije turskih državljana upozorio je Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene (PzP) i jedan od osnivača bivše prosrpske i proruski orijentirane koalicije “Demokratski front”. Medojević je poznat po oštrim kritikama prozapadne politike i sigurnosnih institucija, a u svojim istupima često govori o utjecaju Turske i islamskih zemalja na prostor Balkana.


- U Crnoj Gori već nekoliko godina traje tiha, ali masovna islamizacija. Ogroman je priliv državljana Turske koji žive i rade u našoj zemlji, a država na to ne reagira - ustvrdio je tada Medojević, upozoravajući da su turski državljani u Crnoj Gori otvorili više od pet tisuća tvrtki, uglavnom u Podgorici i Budvi. On je tada objavio da u Crnoj Gori boravi više od 100 tisuća državljana Turske, Azerbajdžana i drugih islamskih zemalja. Što, u zemlji koja ima 623 tisuće stanovnika, do sada nije potvrdio niti jedan službeni podatak. 


Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić smatra da je pojava većeg broja turskih državljana u Crnoj Gori prvenstveno ekonomsko i sociološko pitanje, a ne dio nekog organiziranog političkog ili vjerskog projekta...


Nastavak teksta čitajte ovdje

 

(DEPO PORTAL/ad)

BLIN
KOMENTARI