- Da li biste dali otkaz za 580.000 dolara? Praktično svaki radnik Mercedes Benza kojem je ponuđen ovaj dogovor pristao je… - pitanje je koje je korisnicima postavio Reddit.
Pred ovom ponudom, koliko god ona na prvo čitanje djelovalo neobično, uistinu su se i našli neki uposlenici njemačkog automobilskog giganta Mercedes Benz, koji kroz program otpremnine “Učinak sljedećeg nivoa” (NLP), želi do 2027. godine da realizira plan uštede direktora Ola Källeniusoda, oko pet milijardi eura, od čega oko milijardu kroz smanjenje troškova za osoblje. Zaposlenicima koji se odluče dobrovoljno napustiti kompaniju ponuđena je otpremnina i do 500.000 eura. Kako navodi njemački list specijaliziran za ekonomske teme Handelsblatt, program otpremnina namijenjen je indirektnim zaposlenima – to su svi oni koji ne rade u proizvodnji (administrativno osoblje, inženjeri i IT stručnjaci, kao i voditelji timova te majstori). Budući da su navedeni zaposlenici u Njemačkoj, navodi dalje list, do kraja 2034. godine zaštićeni kolektivnim ugovorima od otkaza, kompanija im mora ponuditi privlačne pakete kako bi dobrovoljno raskinuli ugovor. Program otpremnina počeo je početkom aprila i traje do kraja marta 2026., gdje bi ponudu za otpremninu trebalo dobiti oko 40.000 radnika. Visina otpremnine varira u zavisnosti od visine plate i dužine radnog staža, dok je kompanija onima koji “brzo donesu odluku” ponudila izdašnu ponudu kroz takozvani “turbo-premiju”, piše Forbes.
Izdašna premija
Iako kompanija ne komentira broj dobrovoljnih odlazaka, Mercedes je prema nekim izvorima uspio, kroz ovu izdašnu premiju uvjeriti 4.000 zaposlenih da prihvate otpremninu. Pedesetpetogodišnji vođa tima sa 30 godina staža i bruto platom od oko 9.000 eura mjesečno, mogao je dobiti otpremninu u iznosu od pola miliona eura.
Kako navodi Handelsblatt, ovakva ponuda je neobavezujuća, što znači da uposleni nisu morali prihvatiti ovakvu ponudu, niti da je kompanija obavezna odobriti svaki zahtjev. Izgleda da Mercedes želi zadržati ključne talente, te je samo u pojedinačnim slučajevima došlo do odbijanja zahtjeva.
Njemačka autoindustrija u krizi
Međutim, suzbijanje troškova u njemačkoj automobilskoj industriji nije nikakva novost. U posljednje dvije godine, ova industrija izgubila je više od 55.000 radnih mjesta, prema podacima VDA (Udruženje automobilske industrije).
Takve mjere štednje nisu zaobišle ni Mercedes, čija je uprava još prošle godine najavila mjere štednje. One ne podrazumijevaju samo osoblje, nego i prozvodnju i prodaju, u kojem bi troškovi trebali biti smanjeni.
Tako Mercedes planira svoju proizvodnju prošriti u mađarskom pogonu Kecskemét, gdje su troškovi 70% niži nego u Njemačkoj, dok u domaćim pogonima pada iskorištenost kapaciteta. U Sindelfingenu se luksuzni modeli S-klase i EQS trenutno proizvode samo u jednoj smjeni. Godine 2018., tu je proizvedeno više od 333.000 automobila, dok je prošle godine taj broj pao na 205.000. U Rastattu se, zbog velike potražnje, proizvodnja električne limuzine CLA povećala na tri smjene.
“Zelena politika” EU koštala je automobilsku industriju Europe, a posebno njemačke brendove, jer su oni među proizvođačima automobila koji su najviše izloženi protekcionističkim trgovinskim politikama, osjećajući pritisak, jer više tarife povećavaju troškove u cijelom lancu snabdijevanja, navodi EuroNews. S druge strane, Volkswagen se posebno suočava sa zadatkom smanjenja kapaciteta fabrika i troškova restruktuiranja kako bi održao korak sa kineskim konkurentima poput BYD-a.
Dodatno, Mercedes se bori sa vlastitm greškama u strategiji. Nakon što su najavili prelazak na električne automobile, od to
ga su odustali, jer samo 1 od 10 novih automobila koje prodaju u Njemačkoj je potpuno električan. Problem je i njihova slaba prodaja u Kini, pa se sada klasični modeli sa motorima na unutrašnje sagorijevanje moraju tehnički i vizualno modernizirati, što nosi dodatne troškove.
Suprotno “zelenim politikama EU”, Donald Trump je otežao proizvodnju i prodaju električnih automobila, jer ih je diskreditirao tokom svoje predizborne kampanje. Električne automobile je nazvao “idejom ekoloških luđaka iz pakla”, te je jasno stavio do znanja da je za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem. Ukinuo je subvencije za električna vozila vrijedne više milijardi dolara koje je davao njegov prethodnik, Joe Biden, naglašava Handelsblatt. Ipak, ovakva Trumpova politika odgovara njemačkim proizvođačima, koji sada moraju riješiti domaće probleme.
U foksu restruktuiranja poslovanja nije samo Mercedes, koji je najavio da istovremeno radi na osposobljavanju radnika za poslove budućnosti, već i drugi industrijski giganti. Nedavno je dobavljač autoindustrije Bosch najavio da planira ukinuti 22.000 radnih mjesta. Iz kompanije ZF plan je da ode 14.000 zaposlenih, dok najveći evropski proizvođač automobila, Volkswagen, koji je slično kao i Mercedes, izvijestili su njemački mediji, u posljednje vrijeme nudio visoke otpremnine za stručne radnike, planira do 2030. godine ukinuti oko 35.000 od postojećih 130.000 radnih mjesta u Njemačkoj.
(DEPO PORTAL/mm)