Zaštita biljaka od hladnoće zahtjeva određena znanja i vještine kako bi se biljke sačuvale od mraza, snijega, leda i drugih nepovoljnih vremenskih uslova. Ova zaštita se sprovodi svake godine i na svim zasadima koji treba da prežive niske temperature. Pravilna zaštita biljaka od mraza garantuje svježe i zdrave plodove tokom ljeta.

Uzgajivači su ključni faktor u očuvanju biljaka, bilo da je riječ o bašti, placu ili njivi. Zato je važno dobro se upoznati sa metodama i sredstvima zaštite biljaka od hladnoće. U nastavku ćemo detaljno objasniti sve najvažnije mjere, prenosi Kurir.

Kako mraz utiče na biljke?

Niske temperature usporavaju fiziološke procese biljaka, a ponekad ih i potpuno zaustavljaju. Kada temperatura padne ispod 0°C, voda u biljci se zaledi, cirkulacija staje, biljka ne diše i ne izbacuje štetne proizvode, što može dovesti do truljenja.

Šteta od mraza zavisi od više faktora:

• vremena pojave mraza,
• jačine i trajanja niskih temperatura,
• vrste i sorte biljke,
• faze razvoja i općeg stanja biljke.

Na primjer, proljetni mraz može nanijeti ozbiljnu štetu poljoprivrednim kulturama koje su tek posijane, ali primjena aktivnih i pasivnih metoda zaštite može u velikoj mjeri smanjiti ili potpuno spriječiti štetu.

Aktivne i pasivne metode zaštite biljaka

Zaštita biljaka od mraza može se sprovoditi aktivno ili pasivno, ovisnoi od vrste kulture i klimatskih uslova.

Aktivne metode uključuju dodavanje toplote i miješanje vazduha kako bi se biljke održale u optimalnim uslovima.

Najčešća metoda je zaklanjanje biljaka pomoću zastora. Nije potrebno graditi čvrste ograde – dovoljno je koristiti materijale koji propuštaju vjetar i smanjuju udar mraza.

Karton, metal i druge improvizacije

Saksije se mogu staviti u kartonske kutije koje tokom dana ostaju otvorene radi svjetlosti. Karton štiti od promjene temperature i štetočina, dok se metalne kutije ili konzerve mogu koristiti za zaštitu stabala, vodeći računa da korijen ostane u zemlji.

Papirne kese i platno

Papirne kese sa otvorom na dnu mogu štititi biljke od hladnoće i kondenzacije, dok jutane vreće sprječavaju pregrijavanje i nakupljanje vlage. Također se mogu koristiti plastične flaše, kutije i kese.

Đubrivo oko biljke

Tokom hladnih dana, dodavanje đubriva obezbjeđuje biljci minerale i vlagu, omogućavajući rast čak i u niskim temperaturama.

Malčiranje

Malčiranje čini biljke otpornijim na mraz, sušu, korov i štetočine. Organski malč uključuje lišće, koru, slamu, piljevinu i kompost, dok se neorganski malč sastoji od šljunka, kamenja ili geotekstila. Debljina sloja treba biti oko 5 cm.

Snježni pokrivač

Snijeg djeluje kao prirodni izolator i može zaštititi biljku od smrzavanja, ali ga treba ravnomjerno rasporediti i ne utabavati kako se ne bi oštetile biljke ili podstaklo bujanje gljivica. Grane drveća mogu dodatno rasteretiti snijeg i zaštititi biljke ispod.

Zaštita sobnog i baštenskog bilja

Ako postoji mogućnost, osjetljive biljke najbolje je unijeti u kuću ili im obezbijediti uslove slične plasteniku. Saksije postavite pored prozora okrenutih ka istoku ili zapadu, gdje biljke dobijaju dovoljno svjetlosti.

Sobnim biljkama možete pomoći i vještačkim izvorom svjetlosti, ali sijalicu nikada ne postavljajte direktno na listove kako ne bi požutili.

Čuvanje biljaka u vodi

Biljke poput nane, origana i bosiljka mogu se tokom zime čuvati u vodi. Krajeve biljke nježno odrežite i stavite u vazu ili čašu sa vodom, uklonite donje listove, a vazu postavite na prozor. Voda će podstaći rast korijena i novo lišće. Biljke treba osvježavati svake 2–3 sedmice, a zatim ih možete vratiti u saksiju.

(Kurir.rs/DEPO PORTAL/au)