Evidentiranje kamenoloma u Bosni i Hercegovini pokazalo je postojanje oko 600 aktivnih i napuštenih eksploatacijskih lokacija širom zemlje, što jasno ukazuje na razmjere utjecaja ovih aktivnosti na okoliš i sigurnost ljudi.

Istraživanje je provelo Udruženje građana “Fojničani” Maglaj u okviru projekta „Mapiranje kamenoloma za održivost prirodnih resursa i sigurnost lokalnih zajednica“, s ciljem objedinjavanja podataka o eksploatacijskim lokacijama na jednom mjestu i ukazivanja na rizike koje ove aktivnosti nose sa sobom.

Predstavljanje rezultata projekta

Rezultati projekta bit će predstavljeni 7. oktobra 2025. godine u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Tom prilikom javnosti će biti prikazana sveobuhvatna baza podataka o kamenolomima, analiza pravnog okvira i sigurnosne procjene provedene na odabranim lokacijama.

Bazu podataka prezentirat će Anes Podić iz organizacije Eko Akcija Sarajevo, sigurnosne procjene i preporuke predstavit će prof. dr. Muriz Spahić, dok će Emina Veljović iz Aarhus centra Sarajevo govoriti o pravnom okviru i institucionalnim nadležnostima u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina.

Sve veće učešće građana

Iskustva iz brojnih sredina pokazuju da većina kamenoloma u BiH radi bez adekvatnog nadzora, često s nejasnim koncesionim statusom i minimalnim praćenjem utjecaja na okoliš. Zbog toga ovaj projekt predstavlja važan korak ka većoj transparentnosti i odgovornosti institucija, ali i ka osnaživanju lokalnih zajednica da se aktivno uključe u nadzor nad korištenjem prirodnih resursa.

Posebno ohrabruje činjenica da su u projektu važnu ulogu imali građani, koji su svojim aktivizmom i prijavama s terena doprinijeli prikupljanju informacija i identifikaciji nepravilnosti. Njihov angažman pokazuje da svijest o značaju zaštite okoliša i sigurnosti raste, te da građani sve odlučnije traže pravo na čist, siguran i zdrav životni prostor.

(DEPO PORTAL/ad)