Republiku Srpsku potresa nova ustavna kriza nakon što je potpredsjednik tog bh. entiteta, Davor Pranjić, krajem prošle sedmice preuzeo predsjedničke ovlasti, iako je Miloradu Dodiku mandat pravosnažno oduzet još u avgustu.
Ipak, Dodik se i dalje javno predstavlja kao predsjednik RS, uprkos odluci Suda BiH.
Pranjić je 15. septembra potpisao ukaz o izmjenama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, koji je, nekoliko dana kasnije, objavljen u Službenom glasniku RS, čime je faktički preuzeo dužnosti šefa entiteta.
Međutim, nije poznato kada, na koji način, niti na osnovu kojeg akta je došlo do prenosa ovlasti. Odluka o tome nije objavljena u Službenom glasniku RS.
Prema Ustavu RS, predsjednik može privremeno prenijeti ovlasti na potpredsjednika samo u slučaju kratkotrajne spriječenosti, ali ne i nakon trajnog prestanka mandata, što je Dodiku pravosnažnom presudom i formalno utvrđeno.
Sagovornici Radija Slobodna Evropa ocjenjuju da je ovaj potez ustavno upitan, s obzirom da ovakav prenos nadležnosti nije predviđen u entitetskom ustavu.
Uprkos svemu, Dodik i dalje koristi sve privilegije koje pripadaju predsjedniku RS — službeno vozilo, zaštitu, helikopter i kabinet.
Izjavljuje i kako je Pranjiću dao samo ovlaštenje da “potpisuje ukaze”.
Radio Slobodna Evropa nije dobio odgovore iz Kabineta predsjednika RS, te Pranjićevog kabineta na zahtjev za uvid u odluku o prenosu ovlasti na potpredsjednika.
Da li je ovlaštenje Pranjiću sporno?
Profesor ustavnog prava Davor Trlin za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje kako je prenos ovlasti na potpredsjednika RS Davora Pranjića suprotan entitetskom Ustavu.
To objašnjava činjenicom kako Dodik nije privremeno, već trajno spriječen u obavljanju dužnosti predsjednika Republike Srpske.
- Član 80. Ustava predviđa privremeni prenos ovlasti samo ako je predsjednik privremeno spriječen, na primjer zbog bolesti ili odsustva. Ovdje Dodik, zbog osuđujuće presude formalno više nije predsjednik, pa je riječ o trajnom, a ne privremenom ovlaštenju - objašnjava Trlin.
I da je Dodik ovlasti prenio prije gubitka mandata, to bi bilo sporno, kaže on, jer Pranjić kao potpredsjednik ne može trajno preuzeti predsjedničke dužnosti.
Trlin tvrdi i da je odluka o prenosu ovlaštenja, kao opšti pravni akt, trebala biti objavljena u Službenom glasniku RS i dostupna javnosti.
Iz Službenog glasnika RS nisu odgovorili na upit RSE zbog čega nije objavljena odluka o prenosu ovlaštenja.
Ustavni sud RS nije odgovorio RSE da li je prenos ovlasti na potpredsjednika Pranjića ustavan, niti da li su primili apelaciju o tom slučaju. Odgovor nisu dali ni u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Raniji presedan bi bio ‘ustavno’ rješenje
Ustav RS ne definiše ko mijenja predsjednika RS, ukoliko je trajno spriječen. Slična situacija u pogledu nadležnosti se dogodila 2007. godine, nakon iznenadne smrti tadašnjeg predsjednika RS Milana Jelića.
Entitetska skupština za privremenog predsjednika je imenovala Igora Radojičića, predsjednika tadašnjeg Parlamenta RS.
On je na funkciji privremenog predsjednika bio oko dva mjeseca, do prijevremenih izbora na kojima je, u decembru 2007. godine, za novog predsjednika RS izabran Rajko Kuzmanović.
Prema riječima profesora Trlina, u trenutnoj situaciji je trebalo primijeniti rješenje iz 2007. godine.
- Tu bi se onda moglo reći da je u skladu sa Ustavom, da je u skladu sa Zakonom o Vladi i tako dalje - naveo je Trlin.
Šta kaže drugi potpredsjednik RS?
Predsjednik RS ima dva potpredsjednika, koji su predstavnici konstitutivnih naroda, Srba, Hrvata i Bošnjaka.
Pranjić je potpredsjednik iz reda Hrvata, a Ćamil Duraković, iz reda Bošnjaka.
Duraković za RSE kaže da nije obaviješten o prenesenim nadležnostima, te da nije imao ni uvid u dokument o prenosu nadležnosti na Pranjića.
- Ovo je grubo kršenje Ustava i zakona RS i BiH. Gospodin Dodik više nije ni legalan ni legitiman predsjednik, ali ga institucije i dalje podržavaju u nelegalnim aktivnostima. U to je uvučen i gospodin Pranjić, koji sada potpisuje ukaze na nelegalan način - tvrdi Duraković.
On najavljuje da će razmotriti sve pravne opcije, uključujući podnošenje apelacije Ustavnom sudu RS i Ustavnom sudu BiH, jer smatra da je prenos ovlaštenja neustavan.
Mišljenja je i da bi u ovoj situaciji trebalo reagovati Tužilaštvo BiH zbog narušavanja ustavnog poretka.
Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE da li su zaprimili prijavu ili pokrenuli istragu u vezi korištenja predsjedničkih ovlaštenja koja su Dodiku pravosnažno oduzeta.
Šta slijedi do izbora novog predsjednika i koje su pravne posljedice?
Prijevremeni izbori zakazani su za 23. novembar, kada RS treba dobiti legitimnog predsjednika.
Političke stranke se na izbore mogu prijavljivati od 25. do 29. septembra.
Vladajuća koalicija u RS, predvođena Dodikovim Savezom nezavisnih socijaldemokrata, ranije je najavila da neće izaći na izbore, da će opstruisati njihovo održavanje, te da je Dodik za njih i dalje predsjednik entiteta.
Kako su najavili, “konačni stav” zauzeće nakon posebne sjednice Narodne skupštine RS 24. septembra na kojoj će se raspravljati o odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS.
(Slobodnaevropa.org/DEPO PORTAL/au/Foto: X)