U Istanbulu je nedavno otvorena Katedra za bosanski jezik, čime je bosanski po prvi put uvršten u akademske krugove kao strani jezik. Pored toga, bosanski jezik će od ove akademske godine biti ponuđen kao izborni predmet za svih 110.000 studenata Univerziteta u Istanbulu.

 
Federalna ministrica obrazovanja i nauke, prof. dr. Jasna Duraković, ističe da je riječ o ogromnoj časti i velikom iskoraku za međunarodni položaj Bosne i Hercegovine i očuvanje našeg identiteta.

U razgovoru za Raport, ministrica Duraković govori o značaju ovog projekta, ulozi univerziteta, izazovima obrazovnog sistema i poruci koju šalje mladima.

„Bez bosanskog jezika nema ni naše kulture“

Koliko je otvaranje Katedre za bosanski jezik u Istanbulu važno za međunarodni položaj Bosne i Hercegovine i očuvanje našeg identiteta?

Jako je važno. Otvaranje Katedre za bosanski jezik u Istanbulu je značajno jer jača međunarodni položaj Bosne i Hercegovine i potvrđuje naš jezik i kulturu u svjetskim akademskim krugovima. To je važan korak u očuvanju identiteta, jer jezik predstavlja srž našeg identiteta. Bez bosanskog jezika nema ni bosansko-hercegovačke kulture. Istovremeno, otvara prostor za nove generacije studenata i istraživača koji će Bosnu i Hercegovinu povezivati sa svijetom.

Bosanski u Istanbulu

Pored otvaranja Katedre, bosanski jezik je ponuđen kao izborni predmet za 110.000 studenata Univerziteta u Istanbulu. Koliko je to snažna poruka o značaju našeg jezika?

To što je bosanski jezik ponuđen kao izborni predmet za više od 100.000 studenata Univerziteta u Istanbulu snažna je poruka da naš jezik ima međunarodni značaj i vrijednost. To je ujedno pokazatelj da su i ministar obrazovanja Turske Yusuf Tekin, kojeg sam u februaru zamolila da mi pomogne u otvaranju ove katedre, kao i Univerzitet u Istanbulu, iskreni prijatelji Bosne i Hercegovine. Naša je želja da se ta prijateljska ruka i podrška uzvrati kroz jačanje saradnje, razmjenu znanja i produbljivanje kulturnih veza.

Put ka Evropi

Može li ovaj primjer biti podstrek da se bosanski jezik uvede i na druge svjetske univerzitete, poput onih u Evropi ili Americi?

Naravno. Primjer Univerziteta u Istanbulu pokazuje da je bosanski jezik prepoznat i cijenjen, i to može otvoriti vrata i drugim univerzitetima u svijetu. Bosanski jezik ne treba da se izučava samo u sklopu slavistike, nego zasigurno zaslužuje svoje posebne katedre i u drugim zemljama. Naša je obaveza da nastavimo raditi na tome da bosanski jezik postane dio međunarodnih akademskih programa, jer je to najbolji način da čuvamo svoj identitet i predstavimo ga svijetu.

Partnerstvo i trud

Koliko je bila važna saradnja sa Univerzitetom u Istanbulu i koliko je truda trebalo da se ovaj projekat realizuje?

Saradnja sa Univerzitetom u Istanbulu bila je ključna i bez njih ovaj projekat ne bi bilo moguće realizovati. Mi na ovome radimo više od godinu dana, a moram priznati da nam je velika pomoć bila i ambasadorica Čolaković, kao i kolege u Turskoj koji su moju ideju odmah razumjeli i prihvatili. Taj zajednički trud i podrška najbolji su dokaz da se veliki projekti mogu ostvariti kada postoji iskreno partnerstvo i zajednički cilj.

Reforma obrazovanja

Da li je naš obrazovni sistem zastario i kako ga možemo prilagoditi ovom novom digitalnom periodu?

Naš obrazovni sistem je već odavno spreman za reformu, jer se još uvijek previše oslanja na tradicionalne metode učenja i ne prati dovoljno brze promjene koje donosi digitalno doba. Moramo ga prilagoditi tako da učenicima i studentima pruža više digitalnih alata, praktičnih znanja i vještina koje su tražene na tržištu rada...

Digitalni izazovi

Koliko su univerziteti u BiH spremni za nove trendove poput vještačke inteligencije i digitalnih vještina?

Bojim se da naši univerziteti još nisu dovoljno spremni za nove trendove poput vještačke inteligencije i digitalnih vještina, ili se zavaravaju da jesu...

„Privatni univerziteti su fleksibilniji, državni sputani birokratijom“

Koliko je teško pratiti korak državnim univerzitetima sa privatnim, koji često imaju više fleksibilnosti u kreiranju programa i otvaranju novih smjerova?

Privatni univerziteti imaju prednost jer se brže prilagođavaju savremenim trendovima, zahvaljujući fleksibilnijem sistemu i slobodi u kreiranju programa i otvaranju novih smjerova...

„Očuvanje jezika i identiteta nije prepreka globalnim trendovima nego naša prednost“

Na kraju, kakvu poruku šaljete mladima koji možda sumnjaju u značaj očuvanja jezika i kulturnog identiteta u vremenu globalnih trendova?

Moja poruka mladima je da očuvanje našeg jezika i kulturnog identiteta nije prepreka globalnim trendovima, nego upravo naša prednost. U vremenu kada se sve brzo mijenja, ono što nas čini posebnima i prepoznatljivima jeste naš jezik, naša tradicija i naša kultura...

(DEPO PORTAL/ad)