Nedavna odluka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine da prihode od prodaje publikacije "Sarajevska hagada – povijest i umjetnost", kao i prihode od karata za prostor u kojem se čuva Sarajevska Hagada, usmjeri u svrhu pomoći Palestini, naišla je na kritički komentar izraelske ambasadorice u Albaniji i nerezidentne predstavnice za BiH, Galit Peleg, prenosi N1.

U autorskom tekstu, ambasadorica Peleg osvrnula se na aktualne prosvjede povezane s ratom u Gazi i percepcijom izraelsko-palestinskog sukoba, naglašavajući kako se iza parola o ljudskim pravima često kriju "dvostruki standardi i antisemitizam, koji se nerijetko prikrivaju jezikom aktivizma".

- Često slušamo da se organiziraju prosvjedi zbog Gaze. Da je ovaj val bijesa izraz borbe za ljudska prava, slobodu i pravdu. No, vrijedi reći otvoreno: nikada se zapravo nije radilo o Gazi. Niti, u biti, o Palestincima. U srži svega nalazi se nešto dublje i opasnije – antisemitizam i odbijanje da se prihvati postojanje židovske države - navodi Peleg.

Ona dodatno postavlja i pitanja da ako je, doista, riječ o ljudskim pravima, gdje su povorke za ujgurske muslimane u Kini, zatvarane u logore, prisilno sterilizirane i 'preodgajane':

- Gdje su bojkotiranja Irana, zemlje u kojoj se disidente javno vješa, a žene zatvara zbog skidanja marame? Zašto nismo svjedočili 'danima bijesa' kada su Palestinci ubijali jedni druge? I gdje je gnjev zbog Druza koji se i danas otimaju i ubijaju u Siriji -  piše izraelska diplomatkinja u svom osvrtu.

Peleg upozorava da je Izrael izložen neusporedivom nadzoru: "Dvostruki standardi teško se mogu ignorirati. Izrael se drži pod povećalom kakvom nijedna druga država na svijetu nije izložena. Ne zato što je to besprijekorna država – nijedna država nije – nego zato što je židovska."

Antisemitizam i manipulacija aktivizmom

Ambasadorica, nadalje, podsjeća na to da suvremeni antisemitizam može postojati i bez simbolike poput kukastih križeva i glasnih uvreda. Nerijetko se skriva pod zastavom "ljudskih prava", koristeći parole poput: "Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna" ili "Cionisti nisu dobrodošli". Peleg objašnjava: "No, te parole nisu pozivi na pravdu, nego na uništenje. Jer 'od rijeke do mora' zapravo znači od Jordana do Sredozemnog mora – drugim riječima, cijeli Izrael. A kakav je to mir koji počinje s nestankom cijelog jednog naroda?"

Ambasadorica također upozorava na povijesne analogije: "Usto, koriste se optužbe s riječima poput genocid, gladovanje i kolonijalizam – koje podsjećaju na stare krvne klevete protiv Židova, kada su ih stoljećima optuživali da truju bunare ili šire bolesti."

Peleg objašnjava kontekst cionizma:

- Ironija je očita: cionizam – pojam koji se danas s tolikom lakoćom izvrće u uvredu – u svojoj je biti nacionalni pokret židovskog naroda. Nimalo različit od europskih nacionalnih pokreta 19. stoljeća. Nastao je kao odgovor na stoljeća progona, pogroma i na kraju genocida. Odbijati Židovima pravo koje se priznaje drugima nije pravda – to je čista diskriminacija -  dodala je.

Primjeri globalnog antisemitizma, prema ambasadorici, ne nedostaju, pa napominje da su samo u protekloj godini sinagoge napadnute u Australiji, Francuskoj i, prošlog tjedna, u Čileu.

"To nisu prosvjedi protiv izraelske vojske, nego napadi mržnje na židovske zajednice udaljene tisućama kilometara od sukoba. Kada se sinagoga zapali tijekom Šabata, kada židovske škole trebaju naoružano osiguranje, kada ortodoksne Židove tuku na ulicama Kanade, kada po zidovima ispisuju parole 'Smrt IDF-u' ili 'Ubij cioniste' – to nije aktivizam. To je terorizam prerušen u prosvjed", navela je u osvrtu.

Kao primjer političke manipulacije kulturnom baštinom, Peleg smatra odluku Zemaljskog muzeja BiH: "Sarajevska Hagada, židovski rukopis iz 14. stoljeća koji je preživio i naciste, nedavno je poslužio ravnatelju muzeja, deklariranom pristaši propalestinskog pokreta, kao politički alat. Umjesto da bude most među religijama, koristi ga kako bi navodno podržao 'dobrog Židova' – onoga koji odbacuje cionizam – i osudio 'lošeg Židova' – onoga koji podupire Izrael."

Složenost sukoba i globalne implikacije

Ambasadorica ističe složenost izraelsko-palestinskog sukoba: "Nije nevažno podsjetiti da je sam sukob između Izraela i Palestinaca krajnje složen. Ne može se svesti na hashtagove i viralne video isječke. Riječ je o strašnom masakru koji je počinila palestinska teroristička organizacija, koja je ujedno i izabrana vlast u Gazi. Radi se o povijesti, vjeri, geopolitičkim interesima, traumi i suprotstavljenim nacionalnim težnjama. No, umjesto da se suoče s tom složenošću, mnogi biraju jednostavnu, crno-bijelu priču: Izrael je agresor. Palestinci su žrtve. Sve ostalo je NEBITNO."

Peleg upozorava da takav narativ "nije samo intelektualno zaostao – on je i opasan. Potpiruje nasilje nad Židovima diljem svijeta, poistovjećujući Izrael sa židovskim identitetom i potom kažnjavajući Židove globalno zbog samog postojanja te države. To nije kritika. To je mržnja."

Ona naglašava razliku između legitimne kritike i antisemitizma: "Naravno da je legitimno kritizirati izraelske politike. Izraelci to rade svaki dan – to je bit demokracije. Ali negirati pravo države da postoji? Tražiti da nestane 'od rijeke do mora'? Pozivati na smrt njezinih vojnika, zabranjivati cioniste u javnim prostorima, napadati Židove zbog njihovih uvjerenja – to nije antikolonijalizam. To je antisemitizam."

Peleg upozorava i na današnju koaliciju antiizraelskih snaga: "Današnja koalicija okuplja radikalnu ljevicu, islamističke ekstremiste i tradicionalne antisemite – nespojive saveznike koje povezuje opsesija židovskom moći, stvarnom ili umišljenom. U taj pokret uvlače i mnoge mlade ljude, najčešće dobronamjerne, ali neupućene u povijest, sukob ili značenje slogana koje ponavljaju, nudeći im mržnju upakiranu u jezik pravde."

Na kraju, ambasadorica zaključuje: "Ovdje nije riječ samo o vanjskoj politici. Pitanje je mnogo dublje: imaju li Židovi isto pravo kao i svi drugi narodi – da žive slobodno, sigurno i sa suverenitetom u svojoj povijesnoj domovini? Upravo to jest cionizam. I upravo to je danas pod udarom. Ne smijemo dopustiti da se antisemitizam skriva iza maske aktivizma. Treba ga nazvati pravim imenom. Jer kada netko kaže 'Izrael ne bi trebao postojati', ono što zapravo govori jest: 'Židovi moraju biti slabi'. A to nije politički stav – to je čista mržnja. To smo već gledali u povijesti. Lica se mijenjaju. Zastave se mijenjaju. No meta ostaje ista. Razlika je samo u jednom: židovski narod danas ima državu koja ga može braniti."

(DEPO PORTAL/af)