Nakon što je uprava Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine objavila da će prihode od prodaje kopija, odnosno publikacije “Sarajevska hagada – povijest i umjetnost” i prodaje karata za prostor u kojem se ona čuva, donirati kao pomoć palestinskom narodu, izazvala je reakcije jevrejskih udruženja u BiH, ali i Evropi. Nisu izostale ni one političke od Milorada Dodika, dok ostali političari mudro šute. I tako je vrijedan srednjovjekovni rukopis u ovom slučaju u javnosti postao predmet politizacije, podjela i zauzimanja strana, javlja BHRT.

Vjeruje se da sarajevska Hagada datira iz 1350. godine i da potiče iz Španije. Nije poznato kako i kada je donijeta u BiH. Ali decenijama predstavlja simbol otpornosti i suživota BiH. Na odluku Zemaljskog muzeja BiH prvi je reagovao predsjednik Jevrejske zajednice u Mostaru, Amir Gross Kabiri.

- Vaš čin antisemitizma je mrlja baštine jevrejskog naroda. Ovo neće biti oprošteno, niti zaboravljeno - navodi Kabiri.

Predsjednik Konferencije evropskih rabina Pinchas Goldschmidt također smatra da se radi o iskorištavanju jevrejskog naslijeđa, te predlaže njeno izmještanje iz Sarajeva.

- Možemo li naći filantropa koji bi je otkupio i sačuvao njen dignitet? - pitao je Goldschmidt.

Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci, podsjeća na put koji je Hagada prešla od Španije do Zemaljskog muzeja. Trenutnu situaciju vidi kao zloupotrebu Hagade radi širenja, kako kaže, „čudne političke teorije da Hagada sada treba da plati za Palestinu, za ono što se događa na Bliskom istoku“. Navodi da je timе pokvarena slika multietničkog Sarajeva.

- Ali smo jednostavno uspjeli još jednom da bez ikakve potrebe pokvarimo sliku Sarajeva. Ako gledate međunarodnu štampu – ja nisam nigdje naišao, ne znam da li je bilo, na neke pohvale za ovakvu ideju muzeja. Postajemo sada grad u kome se mjeri za koga navijaš u nekom velikom sukobu - kaže Finci.

Sarajevska Hagada – srednjovjekovni rukopis, nalazi se u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH, institucije koja godinama traži stabilan izvor finansiranja. Ovo je ujedno i jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja koja nema riješeno finansijsko pitanje, jer za to nema političke volje. Da neće podržati finansiranje institucija kulture, najglasniji su bili državni ministri koji dolaze iz SNSD-a. I dok je muzej osuđen na finansiranje od vlastite zarade, Milorad Dodik ide korak dalje.

- Odluka Zemaljskog muzeja da prihode od Sarajevske Hagade usmjeri kao podršku Palestini predstavlja političku zloupotrebu jevrejske kulturne baštine s jasnom simbolikom – podrška protiv države Izrael - navodi Dodik.

- Vidimo da je zapravo reagovao samo Dodik podržavši punim ono što se dešava u Izraelu i Palestini, dok ostatak političke scene pametno, nijemo sve to posmatra i šuti - kaže Mirsad Sijarić, v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH.

Nakon negativnih reakcija, v.d. direktora muzeja kaže da je više bilo poruka podrške iz cijelog svijeta. Suočavaju se, tvrdi, i sa različitim prijetnjama putem emaila. Sama akcija, ponavlja, nema veze sa jevrejskim narodom, te ističe da Hagadu ne posjećuju samo Jevreji, već svi narodi. „Akcija je simbolična, ali simbolika ima važnost.“

- Ja ovo posmatram kao ogledalo. Možete osuđivati to – kažete da ste za ubijanje djece, izgladnjivanje, prisilno raseljavanje stotina hiljada ljudi, opravdavanje toga – ili možete reći da ste protiv toga. U tom smislu je ovo puno važnije nego hoćemo li mi skupiti par hiljada maraka i nekako ih usmjeriti nekome. Ali nadam se da ćemo skupiti i više od toga - dodao je Sijarić.

- Ona nije samo knjiga, ona je puno više od toga. To smo mi, to je BiH pokazala kroz svoju historiju. Hagada jeste naša i čak i pomisao evropskog rabina je doista za svaku osudu - navodi historičar Husnija Kamberović.

Ideja o izmještanju sarajevske Hagade, navodi Sijarić, jeste test – hoće li država stati u zaštitu svog digniteta ili neće. Jer za takvu ideju prva prepreka nije muzej, već država BiH.

(BHRT/DEPO PORTAL/au)