ZORAN BIBANOVIĆ/ POZITIVNA (H)ISTORIJA

Novo 'zlatno doba' Sarajeva i BiH je dostižno, ali postoji (samo) jedan uvjet: Kad je Bosna bila 'svoja'...


11.08.25, 21:26h

 

 

Bosna i Hercegovina sa glavnim gradom Sarajevom posjeduje potencijal da se ubrzano pozicionira u jednu od deset top destinacija kulturnog i ekoturizma svijeta. Istovremeno Vlada FBiH je najavila ubrzano moderniziranje metaloprerađivačke (namjenske/vojne) industrije. 

 

sarajevo-miljacka-panorama

 

Razvoj namjenske industrije i ekonomsko jačanje barem dijela Bosne i Hercegovine bi bilo na strateškoj liniji EU, koju je svojevremeno koncizno izlozio njemački političar Joška Fišer (Joschka Fischer), parafraziram: "Vrijeme Pax Americana nakon 2WW je ustupilo vremenu povratka afirmiranja nacionalnih interesa na račun drugih slabijih zemalja. Ponekad su to ekonomski ili diplomatski pritisci, a ponekad sila kao u slučaju agresivnog rata u Bosni i Hercegovini (1992/95.) ili rata u Ukrajini... U ovom trenutku je isteklo vrijeme za diskusije o ustavnim promjenama u Evropi. Izazov je što brže preobraziti Evropu u ekonomsku i vojnu silu prije nego je samelju tehnološke ili geopolitičke velesile."  


Ako ovo primijenimo na nacionalni nivo BiH, onda je vidljivo da će se bezbjednost male i razoružane Bosne i Hercegovine najefikasnije braniti ulaskom u vojni savez NATO, ulaganjima u kulturni preporod, jačanjem namjenske industrije uz razvoj poljoprivrede i energetike. Naravno, ostaje ustavna obaveza Bosne i Hercegovine implementiranja svih presuda internacionalnih sudova i presuda Ustavnog suda BiH.  

 

Lokalne vlasti već decenijama samo ispunjavaju želje alavih građevinskih „investitora“ koji po pravilu neuspješno interpoliraju zgrade, pa i čitave kvartove u historijskom području Sarajeva, čiji je jedan dio proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine pod nazivom Historijski urbani krajolik


Već smo više puta pomenuli svojevremenu studiju Francuskog instituta za željeznički promet koja je utvrdila da željeznička pruga dvostrukog kolosijeka može prevesti 500 puta više putnika i 300 puta više tereta od trostruke autoceste u dva smjera. Bosna i Hercegovina raspolaže sa preko hiljadu kilometara normalne, elektrificirane ali neremontovane željezničke pruge. Transport ljudi i roba će biti skuplji i preći će sa zračnog i cestovnog na željeznički i brodski prijevoz. 


Zašto su Kantonu Sarajevo važni kulturni događaji (u širem obuhvatnom značenju) i ekoturizam uz ukomponirane kulturne karakteristike na olimpijskim planinama? Važni su u ekonomskom smislu, ali i zbog poticanja progresivnih kulturnih promjena u društvu institucionalizirane moći gospodara rata. 


Lokalne vlasti već decenijama samo ispunjavaju želje alavih građevinskih „investitora“ koji po pravilu neuspješno interpoliraju zgrade, pa i čitave kvartove u historijskom području Sarajeva, čiji je jedan dio proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine pod nazivom Historijski urbani krajolik. 


Da je kultura važna potvrđeno je na primjeru mnogih zemalja kao što su Singapur, Čile, Bocvana, Švedska, Danska, Finska, Novi Zeland... koje su odreda zemlje sa najmanjom stopom korupcije na svijetu. Rusija, Indonezija, nekoliko latinoameričkih i afričkih društava su na suprotnom polu rasprostranjenosti korupcije. Korupcija je najniža u protestantskim društvima sjeverne Evrope i društvima koja su nastala od britanskih iseljeničkih zajednica. Konfučijanske zemlje se nalaze uglavnom u sredini tabela percepcije rasprostranjenosti korupcije.   

 

Pretpostavka za ozbiljan iskorak u razvoju energetike i poljoprivrede na nivou BiH, a turizma i metaloprerađivačke (namjenske) industrije na nivou Kantona Sarajevo je donošenje Zakona o državnoj imovini


Prvu činjenicu ili postulat modernog svijeta koju svaki nivo vlasti mora da prihvati je prijeko potrebna odgovornost i inicijativa da unaprijedi sustave. Koje sustave – pitate? Šta zapravo vidimo gledajući šumu? Da li je vidimo kroz dvije ili tri uzročno-posljedične radnje, odnosno kao prirodni resurs drveta koji možemo eksploatirati pazeći na prirodni i vještački priraštaj? Da li vidimo stabla, ali i razno rastinje, tlo, staništa raznih životinja, prirodnu „fabriku“ koja asimilira ugljen dioksid CO2, a fotosintezom proizvodi kisik, pročišćava pitku vodu, zadržava čađ i prašinu iz atmosfere i mnoge druge stvari važne za bolju kulturu življenja i kvalitetu života? 


Ono što šumu čini šumom su odnosi njenih dijelova: tlo i voda hrane šumu, stabla armiraju tlo i deponiraju vodu i čuvaju tlo od klizišta, ali štite i hrane životinje, a životinje se hrane biljkama i stvaraju novo tlo... Ovakav način razmišljanja se može primijeniti na sve što se može nazvati sustavom. Teorija sustava se već decenijama koristi u poslovnom i javnom sektoru u svijetu kod donošenja odluka. Složeni sustav može da bude velika korporacija, turistički proizvod destinacije, živi organizam, gradski sustav, ekosustav... 


Pretpostavka za ozbiljan iskorak u razvoju energetike i poljoprivrede na nivou BiH, a turizma i metaloprerađivačke (namjenske) industrije na nivou Kantona Sarajevo je donošenje Zakona o državnoj imovini. To ne znači da će se dosadašnje uzurpacije državne imovine legalizirati. Naprotiv, one se moraju najstrožije sankcionirati jer je Ustavni sud davno presudio da su državna imovina i javno dobro vlasništvo države Bosne i Hercegovine, a svojevremeno je donesena i zabrana raspolaganja državnom imovinom do donošenja Zakona o državnoj imovini. 

 

A kada je Bosna kroz historiju bila „svoja“, ona je pokazala da može biti najuspješnija ne samo u regionu, nego u mnogo čemu i u svijetu


Potrebno je naglasiti neophodno potrebnu činjenicu, kao pretpostavku budućim aktivnostima, a to je rješavanje statusa sedam institucija kulture na državnom nivou. Oblikovanje kulturnog tržišta Sarajeva za internacionalno tržište kulture moguće je samo pod uvjetom da Bosna sa Sarajevom bude „svoja“. A kada je Bosna kroz historiju bila „svoja“, ona je pokazala da može biti najuspješnija ne samo u regionu, nego u mnogo čemu i u svijetu. 


Čitaoce upućujem na prezentaciju (koju u cjelosti možete čitati OVDJE), a umjereno ambiciozne čitaoce podsjećam da tekst nije kolumna već referat rađen za potrebe navedene konferencije.

 

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

 

(DEPO PORTAL/ad)


BLIN
KOMENTARI