Federalna šumarska inspekcija obišla je više lokacija u Kantonu 10 i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje je vršen inspekcijski nadzor u vezi s izgradnjom energetskih postrojenja, uključujući vjetroparkove i solarne elektrane. Fokus je bio na korištenju državnog zemljišta, piše Oslobođenje.

Vlasnik u stečaju

- Predmet inspekcijskog nadzora Federalne uprave za inspekcijske poslove je postupak dodjele koncesije na području Hercegovačko-neretvanskog kantona u svrhu izgradnje fotonaponskih elektrana na više stotina, pa i tisuća hektara državne šume i šumskog zemljišta, te promjene namjene šumskog zemljišta, u situaciji kada u ovom kantonu ne postoji zakon o šumama - piše u obavijesti o izvršenim inspekcijskim nadzorima koju je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine dostavilo Parlamentu BiH i Vijeću ministara.

U Tomislav-Gradu je firma TOMKUP dobila dozvolu od kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za krčenje/prenamjenu šumskog zemljišta u građevinsko za izgradnju i postavljanje vjetroparka Baljci.

- Županijsko ministarstvo je ovo rješenje donijelo na osnovu Zakona o šumama Hercegbosanske županije. Iako u Federaciji BiH nije na snazi zakon o šumama, nije zatražena niti ishodovana saglasnost za promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko prema Odluci Vlade FBiH iz 2012. godine, koja je u to vrijeme bila na snazi, navodi se u obavijesti o izvršenim inspekcijskim nadzorima Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Ukupna površina predviđena za krčenje/prenamjenu šumskog zemljišta iznosi 13,2 ha, dok ukupna površina koncesionog polja vjetroparka Baljci iznosi 844 hektara.

Inspekcija je na tri lokacije, ukupne površine 102,5 hektara na području Mostara zatekla već posječene šume, a na njihovom mjestu nikla su gradilišta za solarne panele.

- lako koncesionari nisu ishodovali saglasnosti za promjenu namjene šumskog zemljišta u građevinsko, a na terenu se vrši gradnja, nije nam poznata informacija da je bilo slučajeva raskida koncesionog ugovora - piše u inspekcijskom nalazu.

Dakle, zemljište je državno, vodi se kao šumsko, a prema zvaničnim evidencijama, vlasnik je firma Šume Herceg-Bosne. Federalna šumarska inspekcija ima podatak da je navedeno privredno društvo u stečaju, te da je vrlo moguće stečajni postupak završen, odnosno da isto ne postoji.

Odluke o zabrani raspolaganja državnim zemljištem zaustavile su razvoj grada i rast budžeta, jer su usporeni ili zaustavljeni mnogi projekti - kaže Kordić

Koncesionari su prema ugovoru bili dužni u roku od 10 dana od potpisivanja obratiti se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a, odnosno federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i tražiti dozvolu za prenamjenu zemljišta u svrhu izgradnje fotonaponskih elektrana.

- Provjerom je utvrđeno da niti jedno privredno društvo nije pribavilo rješenje kojim se dozvoljava promjena namjene šumskog zemljišta i privremeno korištenje šumskog zemljišta u druge namjene. I pored opće poznate činjenice da u Federaciji BiH, kao i u HNK-u ne postoji zakon o šumama, kao ni propisi kojima se regulira navedena materija, federalna šumarska inspekcija smatra da je krčenje državnih šuma i šumskog zemljišta i gradnje na istom, bez saglasnosti vlasnika nedopustiva - piše u inspekcijskom nalazu.

Napominju da je u Mostaru, Čitluku, Stocu, Neumu i Čapljini do sada izvršeno krčenje šuma u svrhu izgradnje fotonaponskih elektrana na više stotina, pa i hiljada hektara državnih šuma i šumskih zemljišta.

Ugovore o koncesijama je potpisala Vlada HNK-a - Ministarstvo privrede, na osnovu odluka o dodjeli koncesije privrednim društvima i Zakona o koncesijama HNK-a.

Federalno Pravobranilaštvo, između ostalog, ističe da je zakonski zastupnik vlasnika šume i šumskog zemljišta Pravobranilaštvo BiH, čija je nadležnost da preduzme sve radnje u zaštiti šuma i šumskog zemljišta, kao imovine države BiH.

- Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) već duže sustavno i protivustavno izdaje dozvole za korištenje državnog zemljišta privatnim investitorima iako za to nema ni zakonsku, ni ustavnu nadležnost, tvrde iz neformalne grupe građana “Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana Grada Mostara”.

Iz Gradske uprave Mostara su već tražili rješavanje pitanja državne imovine. Naveli su da su njihovi projekti, među njima izgradnja solarne elektrane od 50 mw, u zastoju.

- Razvoj grada i rast budžeta su zaustavljeni. Ne trebamo previše elaborirati kako bi izgradnja ove elektrane donijela značajne prihode gradskom budžetu, ali i učinila ga energetski neovisnijim - poručili su iz Mostara krajem prošle godine.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je u aprilu zamjenika visokog predstavnika u BiH, ujedno i šefa Odjela za politička pitanja OHR-a Mirka Zambellija, upoznao sa problemima sa kojima se lokalna zajednica suočava zbog odluke o zabrani raspolaganja državnim zemljištem.

Odluka je, tvrdi Kordić, zaustavila razvoj grada i rast budžeta, jer su usporeni ili potpuno zaustavljeni mnogi projekti, uključujući i privatne investicije.

U Oslobođenju su već više puta ukazivali na to da bez zakona o državnoj imovini nema jasnih pravila, nema kontrole, nema razvoja. Visoki predstavnik je povukao ručnu i zabranio raspolaganje imovinom države, ali na terenu ta zabrana vrijedi samo za one koji je poštuju.

U Mostaru, Čitluku, Stocu, Neumu i Čapljini do sada je iskrčeno na stotine, pa i hiljade hektara državnih šuma i šumskih zemljišta

Dok se zakon ne donese, projekti će stajati, a investitori odlaziti. Ključ leži u političkom dogovoru kojeg nema ni na vidiku. Sve je blokirano - projekti, ulaganja, razvoj i jasno je: ili će se političari konačno dogovoriti ili će i dalje kočiti budućnost i razvoj cijele zemlje.

Predsjedništvo BiH uputilo je Prijedlog zakona o državnoj imovini u parlamentarnu proceduru. Slanje zakona u državni Parlament podržali su Denis Bećirović i Željko Komšić, dok je Željka Cvijanović bila protiv. Samo dan nakon usvajanja u Predsjedništvu bilo je skoro jasno da nema saglasnosti da ovaj zakon bude dio odluka državnih parlamentaraca.

Pita se država

U Prijedlogu država je nosilac prava vlasništva nad cjelokupnom imovinom. Entiteti i drugi nivoi vlasti u BiH, navedeno je, mogu upravljati i koristiti ili imati u vlasništvu onu državnu imovinu koja im je potrebna za vršenje njihovih pojedinačnih nadležnosti, u onoj mjeri u kojoj su ovlašteni ovim ili drugim zakonom koji donese Parlamentarna skupština BiH.

- Svako raspolaganje državnom imovinom ili promjena upisa u zemljišnim i katastarskim evidencijama nakon 1. marta 1992. godine suprotno je ovom zakonu, ništavno je i ne proizvodi pravno dejstvo - navedeno je u Prijedlogu.

Navodi se i da je državnu imovinu moguće prodati ili dati u zakup, a dobijeni novac se koristi, između ostalog, za reforme, otvaranje radnih mjesta i ulaganja u infrastrukturu.

(Oslobodjenje.ba/DEPO PORTAL/au)