VIDEO/ sedam tužnih godina

Sjećanje na Olivera Dragojevića: Glas koji je obilježio generacije

Kultura 29.07.25, 15:25h

Sjećanje na Olivera Dragojevića: Glas koji je obilježio generacije
Bio je simbol Dalmacije, mediteranskog duha i emocije pretočene u pjesmu

 

 

Prije tačno sedam godina, 29. jula 2018., napustio nas je Oliver Dragojević, jedan od najvoljenijih i najuticajnijih muzičara na prostorima bivše Jugoslavije. Njegova smrt u 71. godini života ostavila je prazninu koju nijedan drugi izvođač nije mogao ispuniti. Bio je simbol Dalmacije, mediteranskog duha i emocije pretočene u pjesmu.

 

Rođen je 7. decembra 1947. godine u Splitu, ali je djetinjstvo proveo u Veloj Luci na otoku Korčuli, koju je uvijek smatrao svojim pravim domom. Muziku je zavolio vrlo rano – otac mu je poklonio usnu harmoniku, a kao dječak je učio svirati klavir, gitaru i klarinet. Već kao tinejdžer nastupa po splitskim plesnjacima i muzičkim festivalima, a 1974. godine dolazi veliki proboj s pjesmom "Ča će mi Copacabana", koju je izveo na Splitskom festivalu.

 

Ipak, tek suradnjom s kantautorom Zdenkom Runjićem započinje Oliverova zlatna era.

 

Zvjezdani uspon

 

Pjesma "Galeb i ja" iz 1975. godine označila je početak kultne suradnje između Runjića i Dragojevića, koja je iznjedrila neke od najljepših pjesama na ovim prostorima: "Cesarica", "Pismo moja", "Skalinada", "Vjeruj u ljubav", "Molitva za Magdalenu", "Nadalina" i brojne druge. Njegov baršunasti vokal, pun emocije i topline, postao je zaštitni znak čitave jedne epohe.

 

Oliver je bio jedan od rijetkih izvođača koji je uspješno spajao šansonu, pop, dalmatinski melos i jazz elemente, dok je pritom uvijek ostajao vjeran sebi, prenosi Net.

 

Osim što je ostavio neizbrisiv trag u diskografiji (više od 20 studijskih albuma), Oliver je bio simbol skromnosti i ljubavi prema porodici i moru. Iako je punio dvorane i stadione, nikada nije težio blještavilu showbusinessa. Bio je muzičar koji je radije ljeto provodio na svojoj brodici nego na egzotičnim lokacijama.

 

Njegove pjesme pjevale su se u konobama, na svadbama, koncertima i u intimnim trenucima – bile su dio kolektivnog identiteta.

 

 

(Net.hr/DEPO PORTAL/au)

BLIN
KOMENTARI