Pećina Orlovača, prahistorijsko nalazište u podnožju planine Romanije i nadomak Sarajeva, predstavlja jedno od mnogih nedovoljno istraženih bogatstava naše zemlje.
Posjeta ovoj pećini dolazi u simboličnom trenutku, tačnije, na 50. godišnjicu od njenog otkrića davne 1975, kada su braća Kurtović, Muhamed Hadžiabdić i Momčilo Piljević otkrili ovaj biser prirode.
- Oni su prvi otkrili ovu pećinu i sigurno je i u njima vladalo svojevrsno oduševljenje kada su ušli i shvatili kakav biser prirode posjedujemo, šta će on sve da doprinese društvu, turizmu i nauci, kaže Miloš Vujadin, vodič i stručni saradnik u pećini Orlovača.
Prilaz kompleksu nikoga ne ostavlja ravnodušnim, što shvatamo po izrazima lica turista koji su prošli obilazak, a dok se penjemo uz strme litice i impozantno stepenište koje vodi do ulaza u ovu naizgled mitsku pećinu.
Ljiljana Jovanović je došla čak iz Vojvodine sa suprugom kako bi obišli pećinu Orlovaču. U razgovoru za Oslobođenje, nije krila oduševljenje.
Djeca su sigurno najviše oduševljena eksponatima u muzeju, te skoro savršeno očuvanom lobanjom prahistorijskog medvjeda Ursus spelaeus
- Obožavamo arheološka nalazišta u našoj zemlji, obišli smo dosta njih po Srbiji, da ne kažem sve pećine. Ali smo ovom pećinom neverovatno impresionirani. Ovo zaista vredi videti, vredi obići, jer ovo što se u ovoj pećini nalazi nismo uspeli nigde da pronađemo s obzirom na to da smo obilazili veliki broj pećina. Zaista preporučujem svima koji su u mogućnosti da izdvoje vreme i obiđu Orlovaču - kaže Jovanović.
Naš vodič ističe da su od njenog otkrića rađena brojna istraživanja, te da su pronađeni prahistorijski ostaci osam jedinki, od juvenilnih do senilnih, prahistorijskih pećinskih medvjeda naziva Ursus spelaeus.
- Turistima u muzeju prezentujemo zbirku ostataka koja je dosta bogata, s obzirom na to da je ovo kompleks koji nije toliko veliki - ističe Vujadin.
U muzeju se, između ostalog, nalaze lobanje, dijelovi lobanja, krupnije kosti gornje i donje vilice, ali i zubi ovog pećinskog medvjeda, koji je živio prije 24.000 godina.
Pored ogromnog historijskog značaja, pećina je danas i dom za dvije vrste slijepih miševa. Zovu se mali potkovičar i mali mišovki večernjak poznatiji kao samo mali večernjak, koji su zakonom zaštićeni, jer se nalaze na crvenoj listi ugroženih životinja i prijeti im istrebljenje.
Pećina Orlovača, prema posljednjim informacijama, broji oko 50 jedinki, zbog čega danas ima status spomenika prirode.
- Trudimo se da poštujemo i protokole i zakone što se tiče toga i da, na jedan način, učinimo da te vrste ostanu, te da ljudi mogu da dođu i da vide to bogatstvo. LED rasvjetu palimo maksimalno tri puta dnevno po 30 minuta radi očuvanja vrste - objašnjava Vujadin.
U pećini se poštuju stroga pravila ponašanja, od zaštitne opreme kao što je šljem, do šaptanja kako se ne bi poremetila krhka ravnoteža
Imajući u vidu historijski, društveni i naučni značaj ovog spomenika prirode, cijena ulaznice je u potpunosti razumna i pomaže finansirati opstanak ovog prirodnog blaga. Cijena po osobi iznosi 15 KM, dok je za grupe od sedam i više osoba ta cijena 10 maraka.
Postoji i treća opcija koja uključuje turističke agencije, a cijena u tom slučaju iznosi samo osam KM.
- Moramo naglasiti da imamo dosta ljudi i stranaca koji dođu i, naravno, ture radimo i na engleskom jeziku, govori nam Vujadin.
Naš vodič napominje da se ljepota Orlovače sigurno ne može u potpunosti prenijeti putem kamere i fotografije i poziva sve zainteresovane da posjete ovu jedinstvenu pećinu u Bosni i Hercegovini.
Posjete su moguće svakim danom osim ponedjeljka, u terminima od devet, 12 i 15 sati, a rezervacije su moguće putem telefona ili emaila.
(Oslobodjenje.ba/DEPO PORTAL/au)