Na osnovu izvještaja Kongresnog ureda za budžet (CBO), Zakon o porezima i potrošnji kojeg je predložio američki predsjednik Donald Trump, a koji se ubrzano provodi kroz Senat američkog Kongresa, doveo bi do dubljih rezova u zdravstvenoj zaštiti i većeg broja osoba bez osiguranja nego verzija koju je usvojio Predstavnički dom.
Zakonodavstvo bi do 2034. godine dovelo do toga da 11,8 miliona Amerikanaca izgubi zdravstveno osiguranje, skoro milion više nego prema verziji iz Predstavničkog doma.
Taj broj uključuje procijenjenih 1,4 miliona ljudi bez "verifikovanog državljanstva, nacionalnosti ili zadovoljavajućeg imigracijskog statusa" koji bi izgubili pokriće koje im trenutno finansira država.
Također, taj zakon bi smanjio saveznu potrošnju na Medicaid, Medicare i ObamaCare za ukupno 1,1 triliona dolara, pri čemu bi više od 1 triliona dolara došlo iz Medicaid-a.
Uprkos ponovljenim obećanjima Trumpa da će se smanjenja odnositi samo na rasipanje, prevaru i zloupotrebu u okviru Medicaida, analiza CBO-a potvrđuje da bi zakon doveo do bezpresedanskog smanjenja tog programa koji trenutno koristi više od 70 miliona Amerikanaca s niskim prihodima.
Zakon bi ostvario uštede na razne načine, ali većina rezova dolazi iz uvođenja nacionalnog zahtjeva za rad i novih ograničenja na poreze koje države naplaćuju zdravstvenim pružateljima usluga.
Prema zakonu, prvi put u historiji Medicaid programa, korisnici bi morali dokazati da rade ili pohađaju školu najmanje 80 sati mjesečno kako bi zadržali zdravstveno osiguranje.
Senatska verzija proširuje taj zahtjev i na roditelje s niskim prihodima koji imaju djecu stariju od 14 godina, pored odraslih bez djece i bez invaliditeta. Očekuje se da će ovi radni zahtjevi uštedjeti oko 325 milijardi dolara tokom deset godina.
Porezi na pružatelje zdravstvenih usluga predstavljali su drugi najveći rez u Medicaid-u prema prijedlogu Predstavničkog doma, odmah nakon radnih zahtjeva. Ti rezovi su još veći u senatskoj verziji. Prema procjeni CBO-a, ove promjene bi smanjile potrošnju za skoro 191 milijardu dolara tokom deset godina.
Odredbe o porezima na pružatelje usluga među najkontroverznijima su u Senatu. Države nameću ove poreze kako bi povećale svoj federalni doprinos Medicaid-u, koji zatim preusmjeravaju bolnicama kroz veće naknade.
Ograničavanje ovih poreza dugo je bio cilj konzervativaca, jer tvrde da države iskorištavaju sistem i povećavaju saveznu potrošnju.
Međutim, senatori koji predstavljaju siromašnije, ruralne savezne države protive se razmjerama ovih rezova, uključujući senatore Josha Hawleyja, Susan Collins, Lisu Murkowski i Thoma Tillisa.
Zakon iz Predstavničkog doma zamrznuo bi poreske stope za većinu država, ali senatska verzija bi zahtijevala da mnoge države smanje svoje postojeće stope. Kao podsticaj za senatore koji nisu zadovoljni rezovima, zakon uključuje fond od 25 milijardi dolara za pomoć ruralnim bolnicama.
Ali taj iznos nije bio dovoljan da uvjeri Tillisa, koji je glasao s demokratama protiv proceduralnog prijedloga u kasnim satima subotnje noći. Hawley je glasao za prijedlog i rekao da će podržati zakon uprkos svojim sumnjama u vezi s Medicaid rezovima.
Dodatni detalji zakona su još u razradi, dok republikanci nastavljaju pregovore, a senatski parlamentarni službenici preispituju ključne dijelove zakona kako bi utvrdili jesu li u skladu s zakonodavnim pravilima.
Zakonodavci se suočavaju s rokom koji je postavila Bijela kuća, što je 4. juli, za usvajanje zakona prvo u Senatu, a zatim ponovo u Predstavničkom domu, prije nego što zakon stigne na potpis Trumpu.
(DEPO PORTAL/au)