U Hagu se sutra i prekosutra održava samit šefova država i vlada zemalja članica NATO-a. Očekuje se dolazak najviših čelnika svih članica Alijanse, uključujući i predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Samit se održava u vrijeme eskalacije sukoba na Bliskom istoku, uz nastavak sada već trogodišnjeg rata u Ukrajini. Povodom održavanja samita, NATO zvaničnici su se oglasili zajedničkom izjavom.
Samit šefova država i vlada NATO-a ove sedmice dolazi u kritičnom trenutku naše historije i naše zajedničke evroatlantske sigurnosti. Suočavamo se s dinamičkim i osporavanim sigurnosnim okruženjem.
Rat Rusije protiv Ukrajine se nastavlja. Osim neposredne prijetnje Rusije Ukrajini i implikacija tog rata na sigurnost saveznika, direktna prijetnja Rusije ovoj alijansi predstavlja stvarnu zabrinutost. Ekonomski sistem Moskve posluje u ratnom režimu. Njihove snage se ponovo naoružavaju i rekonstituišu, uz izvještaje koji upozoravaju da bi Kremlj mogao biti u mogućnosti prijetiti saveznicima već za nekoliko godina.
Važne odluke
Ruske veze sa Sjevernom Korejom, Iranom i Kinom dodatno izazivaju zabrinutost. Tehnološka razmjena između Rusije i DPRK-a je posebno zabrinjavajuća. Kina je strateški konkurent, jer gradi svoju vojsku bez transparentnosti. Kina je odlučujući omogućitelj Rusije u ratu protiv Ukrajine. To povećava prijetnju koju Rusija predstavlja za svoje susjede i za evroatlantsku sigurnost.
Također, nastavljamo se suočavati s rizicima od hibridnih aktivnosti i destabilizirajućih kampanja, putem cyber napada, prijetnji kritičnoj infrastrukturi, pokušaja miješanja u naša društva kroz manipulaciju informacijama i još mnogo toga. Stoga je ozbiljnost situacije očita.
U ovom kontekstu očekujemo da će lideri NATO-a donijeti važne odluke u Hagu koje će učiniti NATO snažnijom, pravednijom i smrtonosnijom alijansom. Prvo, očekujemo da će se složiti oko novog obrambenog plana koji će značajno povećati kako naša osnovna ulaganja u obranu, tako i naša ulaganja u oblasti vezane uz odbranu i sigurnost – poput infrastrukture, industrije i otpornosti. Ovaj novi plan ulaganja u odbranu temelji se na nizu ciljeva sposobnosti koje su, ranije u junu u Bruxellesu, odobrili ministri obrane NATO-a.
Drugo, očekujemo da će lideri NATO-a donijeti odluke koje će pomoći u povećanju proizvodnje odbrane – kako bi obrambene industrije mogle proizvoditi više i brže – te ubrzati inovacije i usvajanje novih tehnologija.
Treće, očekujemo da će naš samit u Hagu potvrditi podršku NATO-a dosadašnjim diplomatskim naporima predvođenim Sjedinjenim Državama usmjerenim prema pravednom i trajnom miru u Ukrajini, kao i dugoročnu podršku Ukrajini, kako bi se osiguralo da Ukrajina ima sve što joj je potrebno za obranu danas i kako bi se spriječila buduća agresija.
Na NATO samitu u Hagu, 24.–25. juna 2025., očekujemo da će savezni lideri odlučiti o znatno većim investicijama u odbranu, povećanju industrijske proizvodnje unutar obrambenog sektora te potvrditi našu dugoročnu podršku Ukrajini. Kao i uvijek, lideri imaju slobodu iznijeti specifična pitanja koja se odnose na našu zajedničku evroatlantsku sigurnost.
Zapadni Balkan ostaje visoko na programu NATO-a. To je regija od strateškog značaja za alijansu. U martu (2025.) generalni sekretar posjetio je Bosnu i Hercegovinu te je zajedno sa Sjevernoatlantskim savjetom posjetio KFOR i Savjetodavni i kontakt tim NATO-a (NALT). NATO podržava mir i stabilnost na zapadnom Balkanu od 1990-ih. Naša posvećenost ostaje snažna, te nećemo dopustiti da se stvori sigurnosni vakuum.
Kosovo i Srbija
Više od dvije decenije, KFOR je održavao sigurno okruženje za sve ljude u Kosovu i slobodu kretanja, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244. KFOR nastavlja izvršavati ovaj mandat, nepristrasno i u svakom trenutku. Nakon nasilja u 2023. godini, rasporedili smo dodatnih do 1.000 vojnika u Kosovo te povećali prisustvo KFOR-a u sjevernim dijelovima. Ovo je bilo najveće jačanje naše misije u deceniji. Nastavljamo pozivati Srbiju da osigura da se oni odgovorni za nasilje u 2023. dovedu pred lice pravde.
Decenije teško stečenog mira ne smiju biti ugrožene. Stabilnost u regiji u konačnici ovisi o tome da sve strane izaberu dijalog i saradnju umjesto nasilja. NATO pruža važne vojne doprinose, ali put prema dugotrajnom miru je politički.
NATO i dalje snažno podržava dijalog posredovan od strane EU kao okvir za rješavanje neriješenih pitanja uz poštovanje prava svih zajednica. U bliskom smo kontaktu s novim EU specijalnim predstavnikom za dijalog između Beograda i Prištine, Peterom Sørensenom, te očekujemo da će Beograd i Priština djelovati u dobroj namjeri, navodi se u izjavi.
(DEPO PORTAL/au)