Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koji broji 35 zemalja članica, u četvrtak je prvi put nakon skoro 20 godina proglasio Iran odgovornim za kršenje obaveza prema sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, što otvara mogućnost upućivanja pitanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Ova važna odluka rezultat je dugotrajnog zastoja u odnosima između IAEA-e i Irana, koji datira još od kada je američki predsjednik Donald Trump u prvom mandatu 2018. godine povukao Sjedinjene Američke Države iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama. Od tada je sporazum praktično propao.

S obzirom na to da Iran oštro reagia na ovakve rezolucije i već je zaprijetio eskalacijom svog nuklearnog programa, očekuje se da bi ova odluka mogla dodatno zakomplicirati trenutne pregovore između Irana i SAD-a o uvođenju novih ograničenja na iranske nuklearne aktivnosti.

Rezolucija dolazi u trenutku pojačanih tenzija u regiji – SAD je povukao diplomatsko osoblje s Bliskog istoka, a Donald Trump je nedavno upozorio da će regija postati opasna i poručio da Washington neće dozvoliti Iranu da razvije nuklearno oružje.

Diplomatski izvori s zatvorene sjednice IAEA-e potvrdili su da je rezolucija, koju su podnijele Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka, usvojena uz podršku 19 zemalja, dok je 11 bilo suzdržano, a protiv su glasale Rusija, Kina i Burkina Faso.

U tekstu rezolucije, koji je imao uvid Reuters, navodi se da je Iran prekršio svoje obaveze time što od 2019. godine nije u potpunosti i blagovremeno sarađivao s Agencijom u vezi s neproklamovanim nuklearnim materijalom i aktivnostima na više neprijavljenih lokacija u zemlji.

Ključno pitanje ostaje porijeklo tragova uranijuma pronađenih na neprijavljenim lokacijama, o čemu Iran još uvijek nije ponudio uvjerljivo objašnjenje, iako IAEA godinama vodi istragu.
 

Izvještaj Agencije od 31. maja navodi da su tri od četiri sporne lokacije bile dio neprijavljenog i strukturiranog nuklearnog programa koji je Iran vodio do ranih 2000-ih godina, a da su se neke aktivnosti izvodile uz upotrebu neregistriranog nuklearnog materijala.

Američke obavještajne službe i IAEA dugo vjeruju da je Iran imao tajni, koordinirani program razvoja nuklearnog oružja koji je obustavljen 2003. godine, iako su određeni eksperimenti nastavljeni i nakon toga.

Direktor IAEA-e Rafael Grossi izjavio je ove sedmice da su nalazi iz izvještaja u velikoj mjeri u skladu s tom procjenom.

Iran i dalje negira da je ikada pokušao razviti nuklearno oružje.

Iako se u rezoluciji aludira na mogućnost da se ovaj slučaj proslijedi Vijeću sigurnosti UN-a, diplomati navode da bi za to bila potrebna dodatna rezolucija, kao što je bio slučaj 2005. godine kada je Iran posljednji put proglašen odgovornim, nakon čega je pitanje proslijeđeno UN-u u februaru 2006. godine.

(FENA/dg)