Kubanski državljani masovno se šalju na ratište u Ukrajinu, a ukrajinska obavještajna služba procjenjuje da je od početka invazije 2022. godine više od 20.000 njih potpisalo ugovore s ruskom vojskom. Prema novom izvješću, tisuće su obmanute obećanjima o građevinskim poslovima, plaći od 2.500 dolara i ruskom državljanstvu, a završile su na prvoj crti bojišnice.
Ukrajina navodi da je među regrutiranima i do 7.000 aktivnih boraca, a dosad je, prema procjenama, poginulo između 200 i 300 Kubanaca. Najmlađi među njima imao je 18, a najstariji 62 godine. Regrutacija je navodno organizirana preko društvenih mreža i posrednika, poput Elene Shuvalove i regruterice poznate kao Dayana, koje su nudile „pakete“ za put u Rusiju.
Prvi javno poznati slučajevi dvojice 19-godišnjaka, Andorfa Velázqueza i Álexa Vege, potresli su kubansku javnost. U snimci iz 2023. godine mole za pomoć, tvrdeći da su prevareni i da ne znaju kako su završili u ratu. Njihova sudbina danas je nepoznata, doznaje El Pais.
Zastupnik ukrajinskog parlamenta Marian Zablotski tvrdi da iza svega stoji suglasnost režima u Havani te da je čak 40 % regrutiranih pripadnika sigurnosnog aparata države. Uz posrednike koji regrutiraju putem društvenih mreža, većina regruta potpisuje ugovore koje ni ne razumije, često na ruskom jeziku. Dolazak u Rusiju olakšan je jer kubanskim državljanima nije potrebna viza.
Premda Kuba formalno negira sudjelovanje u ratu i poziva se na kazne za najamništvo, vlasti su u praksi zatvarale i potom puštale posrednike. Uz ruske financijske potpore Havani i političku podršku s kubanske strane, stručnjaci sumnjaju u službenu verziju događaja.
- Kubanci ne znaju u što ulaze. Obećanja o novcu i državljanstvu se ne ispunjavaju, a smrtni slučajevi su česti. Zarobljeni ne sudjeluju u razmjenama, a nitko ih ne traži natrag - poručuje Zablotski.
„Ne vjerujte lažima, rat nije izlaz iz siromaštva.“
U svibnju prošle godine kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel javno je poželio “uspjeh” Vladimiru Putinu u tzv. “specijalnoj vojnoj operaciji” u Ukrajini, čime je potvrđena kontinuirana podrška Havane ruskoj agresiji od samog početka 2022. godine. Za kubanski režim, narušavanje odnosa s Moskvom jednostavno nije opcija, riječ je o jednom od rijetkih saveznika koji još održavaju posrnulo kubansko gospodarstvo.
Između 2006. i 2019. Rusija je Kubi odobrila zajmove u vrijednosti od 2,3 milijarde dolara, a 2014. Putin je otpisao čak 90 % od golemog duga Kube koji je iznosio 35 milijardi dolara. U jeku čestih nestanaka struje na otoku, Rusija je odobrila dodatni kredit od 65 milijuna dolara za kupnju nafte, kao i donaciju od 2 milijuna dolara za obnovu zastarjele energetske infrastrukture. Dodatni bilateralni dogovori uključuju ulaganja i poticanje ruskog turizma na Kubi.
Ova financijska ovisnost objašnjava kubansku šutnju i prikrivenu suradnju u ratu; podrška Moskvi nije samo politička, već i egzistencijalna.
(DEPO PORTAL/mm)