Ako je svibanj najava sezone, onda se hrvatskom turizmu u 2025. loše piše. Prvi put u 10 godina, s iznimkom pandemijskih sezona, Hrvatska u svibnju bilježi dvoznamenkasti pad turističkog prometa, a najveće neugodno iznenađenje dolazi s našeg najvažnijeg, njemačkog tržišta koje je najviše i doprinijelo općem padu. U svibnju se u Hrvatskoj odmaralo skoro upola manje Nijemaca nego lani, i ta se brojka srozala na onu iz pandemijske 2022. godine. Nijemci su tako prepolovili i udio u ukupnom turističkom prometu, umjesto lanjskih 30 posto udjela u noćenjima u svibnju, ove godine taj je udio pao na 16,5 posto, stoji u tekstu Jutarnjeg lista, te dalje dodaju:
Iako se u ukupnoj statistici za pet mjeseci izdvaja i značajan porast s talijanskog tržišta, ali i američkog za koje smo bili zabrinuti zbog politike, ova tržišta i dalje imaju premali udio u prometu da bi održala optimizam.
Uglavnom, teza da smo produžili sezonu i dalje je nategnuta, jer udio noćenja u najjačem mjesecu predsezone čini tek oko 6 posto u ukupnom godišnjem prometu. Statistika Hrvatske turističke zajednice tako kaže da je u Hrvatskoj u svibnju ove godine bilo 1,9 milijuna turista ili pet posto manje nego u svibnju prošle godine, dok je noćenja bilo 14 posto manje ili 6,6 milijuna. I kumulativno smo u minusu, u prvih pet mjeseci dolazaka turista bilo je jedan posto manje, a noćenja šest posto manje.
Stranih turista u svibnju je u Hrvatsku došlo devet posto manje nego u lanjskom svibnju ili njih gotovo 1,6 milijuna, koji su ostvarili 5,7 milijuna noćenja ili 17 posto manje.
Među stranim turistima u prvih pet mjeseci s osam tržišta ih je došlo manje i ostvarilo manje noćenja nego u isto vrijeme prošle godine – iz Njemačke, Austrije, Poljske, Francuske, Mađarske, Švedske, Ukrajine i Irske, dok ih je s ostalih tržišta došlo i noćilo više nego lani.
U razgovorima s turističkim djelatnicima ovih dana minus se tumači kroz raspored blagdana, jer blagdan Tijelova, recimo, ove godine pada u lipnju, a lani je bio u svibnju. No, ovaj minus ipak je malo predubok da bi se samo o tome radilo, posebno ako imamo na umu kretanja na tržištu, priče o cijenama i minus koji je s njemačkog tržišta zabilježen lani. Već prošlog ljeta upaljen je alarm jer su se Nijemci pogotovo žalili na strašan rast cijena kod nas, pogotovo u trgovinama i restoranima, a i smještaj je ponegdje i drugu godinu zaredom bilježio dvoznamenkasti rast cijena.
Kako su Nijemci s tradicionalno najjačim udjelom u ukupnom turističkom prometu posebna tema, minusi s tog tržišta velika su briga. A vrlo očito su nas zbog bahatosti s cijenama krenuli kažnjavati već u ljeto 2023., odabravši umjesto Hrvatske neka druga mjesta za ljetovanje. Tako je udio u noćenjima Nijemaca na razini godine krenuo padati – s 25 posto došao je na 22 posto u 2023. godini, da bi već lani Nijemci u Hrvatskoj ostvarili tek 20 posto ukupnih noćenja.
Ovaj svibanj možda najavljuje još oštriji nastavak trenda. Nijemci su u Hrvatskoj u svibnju napravili svega nešto više od milijun noćenja, što je na razini 2022. godine, te čak 1,2 milijuna manje noćenja nego lani.
Oni koji su došli, pak, skratili su boravak. Ako podijelimo broj noćenja s brojem dolazaka, ispada da su lani na odmoru u svibnju u prosjeku ostajali 5,6 dana, a ove godine se to skratilo na 4,7 dana. Ovo se, naravno, može povezati i s gospodarskom situacijom u zemlji, što je bila i jedna od glavnih tema na ovogodišnjem sajmu ITB Berlin u ožujku. No, istovremeno se piše i o tome da Nijemci i dalje planiraju putovati. Pitanje je kamo?
(DEPO PORTAL/mm)