Kurt Waldheim (21. decembra 1918. – 14. juna 2007.) bio je austrijski diplomata i političar, poznat kao četvrti glavni sekretar Ujedinjenih naroda (1972. – 1981.) i šesti predsjednik Austrije (1986. – 1992.). Njegova karijera obilježena je diplomatskim uspjesima, ali i kontroverzama povezanim sa ulogom u Drugom svjetskom ratu.

Rani život i nacistička prošlost

Waldheim je rođen u Sankt Andrä-Wördernu, blizu Beča. Studirao je pravo i diplomatiju na Univerzitetu u Beču, diplomiravši 1939. Tokom Drugog svjetskog rata služio je u Wehrmachtu, njemačkoj vojsci, prvo na Istočnom frontu, a kasnije na Balkanu, uključujući Jugoslaviju i Grčku, kao obavještajni oficir u grupi armija E pod zapovjedništvom generala Alexandera Löhra, prenosi Index.

Dokumenti otkriveni 1980-ih ukazuju na njegovu svijest o ratnim zločinima, poput deportacija Jevreja iz Grčke i operacija blizu logora Jasenovac u NDH. Iako je tvrdio da je obavljao samo administrativne dužnosti, primio je odlikovanja od nacističkog režima i ustaške NDH, što je kasnije izazvalo skandal poznat kao "Afera Waldheim". Nakon rata, izgradio je karijeru u austrijskoj diplomatiji, služeći kao ministar vanjskih poslova (1968. – 1970.).

Decenijama kasnije, tokom lobiranja za njegov izbor za glavnog sekretara UN-a, jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito, koji je za vrijeme rata predvodio jugoslavenske partizane, odlikovao je Waldheima jednim od najviših jugoslavenskih odlikovanja, ne znajući detalje o njegovoj prethodnoj vojnoj službi.

Waldheim (drugi s lijeva) 1943. u Crnoj Gori

Karijera u UN-u

Kao glavni sekretar UN-a od 1972. do 1981., Waldheim se fokusirao na mirovne pregovore, uključujući sukobe na Bliskom istoku i u Vijetnamu. Njegov mandat kritikovan je zbog neučinkovitosti u rješavanju kriza poput sukoba u Angoli i na Cipru, ali je bio poznat po promovisanju humanitarnih misija. Kina je 1981. stavila veto na njegov treći mandat, što ga je vratilo u Austriju.

Predsjednički izbori 1986.

Waldheim se kandidovao za predsjednika Austrije 1986. kao kandidat Austrijske narodne stranke (ÖVP). U prvom krugu izbora, 4. maja 1986., osvojio je najviše glasova, ali bez apsolutne većine. U drugom krugu, 8. juna 1986., pobijedio je kandidata Socijaldemokratske stranke (SPÖ) Kurta Steyrera s 53,9% glasova.

Kampanja je bila obilježena optužbama o njegovoj nacističkoj prošlosti, što je izazvalo međunarodni skandal. Uprkos tome, dobio je podršku mnogih Austrijanaca, dijelom zbog nacionalnog prkosa prema vanjskim kritikama i svog imidža iskusnog diplomate.

Stavovi tokom predsjedništva

Tokom predsjedništva (1986. – 1992.), Waldheim je zagovarao austrijski neutralitet i konzervativne vrijednosti, u skladu s politikom ÖVP-a, usmjerene na jačanje nacionalnog identiteta i suverenosti. Njegovo predsjedništvo bilo je međunarodno izolirano, jer su zemlje poput SAD-a zabranile njegov ulazak zbog nacističke prošlosti.

Bio je prvi austrijski predsjednik koji nije službeno posjetio SAD. Uprkos tome, u Austriji je zadržao određenu podršku. Nije tražio reizbor 1992., djelimično zbog kontinuiranih kontroverzi. Njegova prošlost potaknula je širu raspravu u Austriji o suočavanju s nacističkom prošlosti, što je kulminiralo izjavom kancelara Franza Vranitzkyja 1991. o suodgovornosti Austrijanaca za zločine nacizma.

(Index.hr/DEPO PORTAL/au)