Kolika je zapravo penzija u Njemačkoj nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa?
Novo zvanično računanje pokazuje da radnik s punim stažom i prosječnom platom može očekivati bruto penziju nešto veću od 1.600 eura neto. Međutim, većina penzionera do tog iznosa u praksi ne dolazi, a razlike među njima su velike, pogotovo kad se uporede penzije muškaraca i žena.
Od 1. jula 2025. vrijednost jednog penzionog boda u Njemačkoj iznosiće 40.79 eura. Osoba koja je 45 godina radila i svake godine ostvarivala pun penzioni bod dobit će ukupno 1.835,55 eura bruto mjesečno. Nakon odbitka doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj potrebe za dugotrajnom negom ostaje oko 1.621 eura neto, a neke su penzije još podložne oporezivanju.
Procjene za Njemačku govore da je za izbjegavanje siromaštva u starosti potrebno između 1.464 i 2.100 eura mjesečno, zavisno od regije i životnih troškova. Prema tim podacima ispada da "standardna" njemačka penzija pokriva donju granicu onoga što je potrebno za normalan život.
Iako se u javnosti često ističe iznos pune penzije nakon 45 godina staža, stvarni iznosi koje penzioneri primaju znatno su niži. Prema službenim podacima njemačkog penzionog osiguranja, muškarci su 2023. godine u prosjeku dobijali 1.348 eura starosne penzije, a žene samo 908 eura. U isto vrijeme, izračunata standardna penzija bila je 1.692 eura bruto.
Drugim riječima, prosječan muškarac dobija oko 340 eura manje od standardne penzije, dok je kod žena ta razlika čak 784 eura. Razlozi su brojni, od prekida radnog staža, rada s nepunim radnim vremenom, do dužih perioda nezaposlenosti ili brige o djeci.
Razlike u penzijama posebno su izražene između muškaraca i žena jer žene češće imaju prekide u karijeri ili rade manje sati. Osim toga, niske penzije često podliježu porezu zavisno od ukupnog dohotka penzionera, što dodatno smanjuje iznos koji im mjesečno ostaje na raspolaganju.
Zbog svega navedenog, gotovo svaki sedmi penzioner u Njemačkoj danas, procjenjuje se, živi ispod praga siromaštva.
Zvanični podaci pokazuju da 17 posto starijih osoba nema dovoljna primanja za dostojanstven život, uprkos decenijama uplaćivanja doprinosa, prenosi b92.
(DEPO PORTAL/dg)