Izjave hrvatske zastupnice u Evropskom parlamentu Željane Zovko o visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu i potrebi za federalizacijom BiH naišle su na oštre reakcije unutar Evropskog parlamenta. Više europarlamentaraca upozorilo je da takvi nastupi ne doprinose stabilnosti zemlje, već koriste retoriku sličnu onoj predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Povod reakcijama bile su izjave Željane Zovko tokom zasjedanja Odbora za vanjsku politiku EP, gdje je Schmidta nazvala "neizabranim", a ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića optužila da od visokog predstavnika traži nametanje kadrova u entitetskoj vladi. Također je upitala "koga to finansiramo – OHR ili lokalne institucije?“.
Slovenski eurozastupnik Matjaž Nemec za Al Jazeeru je istakao da su takve poruke dio šireg trenda u kojem političari iz susjednih zemalja pokušavaju unijeti bilateralne interese u evropsku politiku proširenja.
- Izjave o federalizaciji BiH i delegitimizaciji OHR-a su neprihvatljive. O političkom sistemu BiH mogu odlučivati samo njeni građani. Takvi pokušaji ne smiju imati mjesto u EU - rekao je.
Zatim je naglasio da su napori za ubacivanje nacionalnih agendi u zvanične izvještaje ovog puta zaustavljeni:
"Kao pregovarač Socijaldemokrata za izvještaj EP, mogu reći da smo osigurali uravnotežen tekst koji štiti integritet BiH i evropske vrijednosti".
Dodao je i to da je put ka EU jedini izlaz iz političke blokade:
"Rješenje za podijeljeni politički pejzaž vidim u članstvu u Evropskoj uniji. EU mora biti odlučnija, posebno prema separatističkim i proruskim tendencijama iz Dodikovih krugova".
Njegova sunarodnjakinja Irena Joveva još je direktnija. Upozorava da retorika koju praktikuje Zovko zabrinjava jer podsjeća na onu Milorada Dodika:
"Dodik ruši ustavni poredak, prijeti secesijom i jača veze sa Vladimirlom Putinom (ruski predsjednik op.a.). Kad neko iz EU preuzme takav narativ, to je alarmantno".
Joveva odbacuje pokušaj prebacivanja odgovornosti sa domaćih aktera na OHR i komesarku za proširenje EU Martu Kos.
"To nije, niti može biti zvaničan stav EU. Većina zastupnika jasno se distancira od pokušaja relativizacije krize u BiH".
(DEPO PORTAL/mm)