Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo objavio je hitne upute za javnost nakon što je zabilježen porast broja slučajeva leptospiroze - opasne zarazne bolesti koju prenose glodavci, a koja se širi kontaminiranom vodom i tlom.

Leptospiroza je zoonoza uzrokovana spiralnim bakterijama iz roda Leptospira, koje obitavaju u bubrezima svojih prirodnih domaćina. Najčešći domaćini su mali glodavci poput štakora i miševa, koji mogu prenijeti infekciju na stoku, pse i ljude.

Topla i vlažna klima pogoduje preživljavanju leptospira. Više srednje godišnje temperature pospješuju rast i aktivnost Leptospira spp., a istodobno produžavaju zaraznu sezonu i proširuju geografsku rasprostranjenost bakterija. Veće količine padavina i vlažniji uvjeti također su povezani s povećanim rastom i preživljavanjem Leptospira spp. Važan klimatski faktor rizika za infekcije leptospirozom su povećane učestalosti ekstremnih vremenskih uslova. Navedene promjene povećavaju opterećenje bolešću.

Ljudi se najčešće zaraze nedirektnim kontaktom s leptospirama izlučenima u okolinu tokom profesionalnih aktivnosti (npr. poljoprivrednici, vojnici, rudari ili radnici u kanalizaciji) ili tokom rekreativnih aktivnosti (npr. vodeni sportovi, vrtlarenje). Leptospire mogu ući u ljudsko tijelo kroz ogrebotine ili posjekotine na koži, putem spojnice oka, udisanjem ili gutanjem kontaminiranih aerosola ili vode, a rijetko i ugrizom životinje.

Inkubacija leptospiroze je 2-30 dana (prosječno 7-10 dana). Klinička slika leptospiroze je nespecifična i vjerojatno se dosta slučajeva ne dijagnosticira i ne prijavljuje.

Bolest obično počinje groznicom, jakom glavoboljom, bolovima u mišićima, povraćanjem i crvenilom očiju. To je prva, septikemična faza koja traje 4 - 9 dana.

Slijedi pad temperature, a zatim se između 6. i 12. dana javlja druga ili imuna faza bolesti praćena različitim simptomima ovisno o zahvaćenom tkivu. Ponovno se pojavljuju temperatura i raniji simptomi, a mogu se razviti i znakovi meningitisa.

Ako infekcija leptospirom nastane tokom trudnoće, može doći do povećanog rizika od spontanog pobačaja.

Težak oblik bolesti je Weilov sindrom (ikterični oblik bolesti) koji se očituje žuticom, krvarenjima, anemijom, poremećajem svijesti, oštećenjem jetre i bubrega, trombocitopenijom, a moguć je i serozni meningitis. Smrtnost u anikteričnim oblicima bolesti nije zabilježena. U ikteričnih pacijenata stopa smrtnosti je od 5 do 10 posto; viša je kod pacijenata > 60 god.

Teže slučajeve oboljelih je potrebno hospitalizirati. Osobe s infekcijom ne moraju biti izolirane, ali treba paziti prilikom rukovanja sa njihovim urinom.

Ovo oboljenje se liječi antibioticima, za Weilov sindrom, moguće su transfuzije krvi i hemodijaliza.

Blage infekcije liječe se antibioticima kao što su amoksicilin ili doksiciklin koji se daje na usta. Za teške infekcije koriste se antibiotici kao što su penicilin ili ampicilin te se daju intravenski.

Dijagnoza se postavlja nalazom hemokulture, serologije ili lančanom reakcijom polimeraze (PCR).

Osobe koje ne razviju žuticu se oporave, a oporavak može potrajati i nekoliko mjeseci. Odgođeni simptomi mogu uključivati hronični umor, paralizu, depresiju i infekcije oka.

Prevencija ljudske leptospiroze započinje sprječavanjem ulaska leptospira u slučajnog domaćina (npr. nošenjem zaštitne odjeće i poboljšanjem skladištenja hrane i vode) te smanjenjem izvora infekcije, a ovo se može postići mjerama kontrole glodavaca i životinjskih stada, poput liječenja i/ili cijepljenja životinja koje su nositelji bolesti.

• Izbjegavanje ili ograničavanje kontakta s potencijalno kontaminiranom vodom ili zaraženim životinjama
• Zaštitna odjeća, posebno kada je izložena potencijalno kontaminiranoj vodi ili zaraženim životinjama u radnim okruženjima
• Javna sigurnost vode kako bi se izbjegle infekcije tijekom rekreacijskih aktivnosti
• Cijepljenje stoke i kućnih ljubimaca te kontrola glodavaca kako bi se smanjile infekcije između životinja i osoba
• Podizanje svijesti o načinima zaraze

Dodatno efikasan pristup za smanjenje ljudske leptospiroze jeste podizanje svijesti o bolesti i rizicima od zaraze kod kliničara, opće populacije (osobito rizičnih skupina) te donositelja odluka u javnom zdravstvu. Na nivou pojedinačnog pacijenta, rana dijagnoza i odgovarajuće liječenje slučajeva leptospiroze pokazali su se efikasnima u smanjenju i obolijevanja i smrtnosti, objavio je Zavod.

(DEPO PORTAL/au/Foto: Pinterest)