Izvor: Index.hr
Piše: Nenad Jarić Dauenhauer

U kineskom dijelu pustinje Gobi, daleko od urbanih središta i političkih reflektora, nedavno je pokrenuta nuklearna elektrana koja bi mogla promijeniti globalnu energetsku budućnost.

Naime, Kina je izgradila i pustila u pogon svoj prvi eksperimentalni torijski reaktor na rastaljene soli – TMSR-LF1 – čime je otvorila novo poglavlje u povijesti nuklearne energetike.

Ova tehnologija, koja koristi torij umjesto uobičajenog uranija, obećava sigurniju, čišću i dugoročno održiviju proizvodnju energije. Za Kinu, koja se suočava s izazovima smanjenja emisija stakleničkih plinova i ovisnosti o ugljenu, ovaj korak predstavlja strateški iskorak.

No, značaj ovog postignuća nadilazi kineske granice jer otvara vrata globalnoj tranziciji prema novim, sigurnijim izvorima nuklearne energije. Naime, danas je već svima jasno da nuklearna energija treba biti važan saveznik u zaustavljanju klimatskih promjena te da nuklearke treba graditi, a ne zatvarati, osim ako to nije nužno.

Što je torijski reaktor i zašto je važan?

Torijski reaktori kao gorivo koriste torij-232, element koji je obilan u prirodi, a slabo je radioaktivan. Za razliku od uranija, nije fisibilan sam po sebi, ali se u reaktoru može pretvoriti u uranij-233, koji je sposoban za fisiju. Ova konverzija omogućuje stabilnu i kontroliranu proizvodnju energije.

Kineski reaktor TMSR-LF1 koristi tehnologiju rastaljenih soli, u kojoj se torij miješa s litijevim fluoridom i koristi istovremeno kao gorivo i kao rashladno sredstvo, što omogućuje rad na višim temperaturama i nižim tlakovima u usporedbi s tradicionalnim vodom hlađenim reaktorima. Ova tehnologija smanjuje rizik od taljenja jezgre i omogućuje pasivnu sigurnost jer se u slučaju pregrijavanja reaktor automatski hladi bez potrebe za vanjskim izvorima energije.

Zamjena goriva tijekom rada

Prema medijskim napisima, kineski znanstvenici uspjeli su ponovno napuniti reaktor gorivom i to dok je bio u pogonu, što je značajan tehnički uspjeh.

Hrvatski stručnjak za nuklearnu sigurnost dr. sc. Zdenko Šimić kaže da mogućnost izmjene goriva tijekom rada povećava raspoloživost elektrane.

"Većina reaktora mora se obustaviti za izmjenu goriva. Ipak, više reaktora u komercijalnom pogonu ima ovu mogućnost, npr. teškovodni CANDU u Kanadi i lakovodni AGR (VB) i RBMK u Rusiji", dodaje Šimić.

Prednosti torija nad uranijem

Pobornici torija ističu da on ima nekoliko ključnih prednosti u odnosu na uranij. On je tri do četiri puta obilniji u Zemljinoj kori od uranija, što ga čini pristupačnijim resursom.

Reaktori na torij proizvode manje dugotrajnoga radioaktivnog otpada, a proizvedeni otpad ima kraće vrijeme poluraspada, što olakšava njegovo zbrinjavanje.

Iako se iz torija može proizvesti uranij-233, koji je fisibilan, prisutnost izotopa uranaij-232, koji emitira snažno gama zračenje, otežava rukovanje i korištenje u oružane svrhe.

Šimić kaže da bi korištenje torija za proizvodnju energije značilo stotinu puta veći potencijal u odnosu na uranij

"To je zato što se iz prirodnog uranija iskoristi samo mali postotak energije, do 5% u naprednim reaktorima s recikliranjem. Torij bi se mogao iskoristiti otprilike desetak puta više, ovisno o reaktoru. No, potencijal uranija se isto tako može značajno povećati s oplodnim reaktorima kao alternativa oplodnji torija", tumači.   

Nastavak teksta čitajte ovdje.

(DEPO PORTAL/ad/Foto:Screenshot;YouTube)