Nedovoljno uglja za neefikasne termoelektrane, kojima ističe rok trajanja. Nedovoljno ulaganja u izgradnju novih elektrana.

To su, u najkraćim crtama, razlozi zbog kojih je Bosna i Hercegovina postala ovisna o uvoznoj električnoj energiji, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) energetski ekspert Almir Muhamedbegović.

Proizvodnja struje u BiH je od 2021. do 2024. godine godine pala za 15 posto, pa je više nema dovoljno ni za vlastito tržište, zbog čega je uvoz postao neizbježna opcija.

Prošle godine je u BiH uvezeno 120 posto više struje nego godinu ranije, a uvoz je 2024. godine dostigao najveću vrijednost u posljednjih šest godina, pokazuju podaci Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK).

Rast uvoza se potpuno "oteo" kontroli u prvom kvartalu ove godine, kada je u BiH uvezeno više električne energije nego u prvim kvartalima pet prethodnih godina zbirno.

Energetska kriza u javnim, ali ne i u privatnim kompanijama

"Dugogodišnje sumnjivo poslovanje tri javne elektroprivrede je dovelo do toga da Bosna i Hercegovina danas ne proizvodi dovoljno uglja za termoelektrane, koje su ionako na izdisaju", kaže Muhamedbegović.

Istovremeno, dodaje on, BiH nije izgradila dovoljno novih elektrana bilo koje vrste, kako bi nadomjestila manjak enektrične energije.

Ističe da je proteklih decenija BiH proizvodila mnogo više struje nego što je trošila, ali da ni tada profit od izvoza viškova nisu ubirale javne elektroprivrede, već desetak posredničkih firmi nakupaca.

Ugovore o prodaji viškova struje nakupcima, dodaje on, domaće elektroprivrede još uvijek kriju kao strogu poslovnu tajnu.

Objašnjava da je "EFT", jedna od posredničkih firmi koje su trgovale viškovima struje, danas najveći privatni proizvođač.

Skoro 20 posto struje, proizvedene u BiH, dolazi iz prve privatne termoelektrane koju je ova kompanija izgradila u Stanarima 2016. godine. Prošle godine je ista firma u rad pustila i svoju Hidroelektranu Ulog na Neretvi.

Ostalih 80 posto struje u Bosni i Hercegovini proizvela su tri javna preduzeća. Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EPBiH) je proizvela 37 posto, Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS) 32 posto, uglavnom, iz termoelektrana.

Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB) je proizvela 11 posto, uglavnom iz hidroelektrana.

Nastavak teksta možete pročitati ovdje. 

(DEPO PORTAL/ad)