Mediacentar Sarajevo obilježio je 30. godinu rada i tim povodom je u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine upriličen razgovor o temi „Budućnost medija i novinarstva – lekcije iz proteklih 30 godina”.
Učesnici su bili iz Bosne i Hercegovine te iz više zemalja regiona.
U uvodnom dijelu je Boro Kontić, direktor i osnivač, podsjetio na kontekst u kojem je Mediacentar Sarajevo nastao 1995. godine u još ratnim okolnostima, od kada su mediji uskoro počeli polako da izlaze iz ratne psihoze.
Od tada je već postojalo 105 štampanih medija, žene su se bavile novinarstvomu više od muškaraca a TV stanice su zapošljavale dominantno ljude mlađe od 30 godina.
Političkih magazina koji su u tom periodu a i kasnije djelovali gotovo više i da nema, medijska scena obiluje online portalima i sadržajima društvenih mreža, a javni RTV servis prolazi teškoće, rekao je Kontić između ostalog podsjećajući da je i u svijetu došlo do ekspanzije web-siteova.
Neki trendovi u novinarstvu su ipak ostali isti, neki su promijenjeni, ali ono što je konstanta – uvijek će se ljudi u ovoj branši morati boriti za slobodu javne riječi, zaključio je.
Anida Sokol, urednica i istraživačica u Mediacentru Sarajevo je, pozivajući se na godišnje izvještaje, kazala da “i dalje tapkamo u mjestu”, samo što su brojke drugačije, međutim - suština novinarstva i suština problema ostaje ista.
Uprkos prezasićenosti siromašnog i fragmentiranog bh. medijskog tržišta, broj se nije smanjivao, naprotiv, došlo je do ekspanzije, pa precizni broj online medija nije ni poznat.
U godišnjim izvještajima se uvijek ponavlja problem nedostatka specijaliziranih medijskih sadržaja i novinara, kao i veliki fokus na političke sadržaje “dok određeni glasovi budu zapostavljeni”, kazala je Anida Sokol.
Profesionalne analize i istraživačko novinarstvo se rijetko praktikuju, osim izuzetaka, dok ni dan-danas nema preciznih podataka o izdvajanja budžetskog novca za medije niti o doniranim sredstvima, dok je pokušaj politike da utiče na medije konstantan.
- To govori o okruženju u kojem djelujemo – zaključila je i navela da je broj napada na novinare rastao iz perioda u period, čemu značajno doprinosi online prostor, pa su primjerice 2005. prijavljena 33 slučaja a 2024. godine 87.
Anida Sokol konstatuje da je zakonodavstvo koje se odnosi na medijsku branšu zastarjelo mada je bilo dobro u vrijeme kad je ustanovljeno, pa i to pod pritiskom međunarodne zajednice.
Sintagma da su zakoni dobri ali se ne primjenjuju naprosto više ne važi zbog zastarjelosti propisa, rekla je.
Povodom 30 godina djelovanja Mediacentra Sarajevo štampana je publikacija “NADA” čiji sadržaj iz bogate arhive čine dio slika, fotografija i ilustracija iz istoimenog prvog bosanskohercegovačkog ilustriranog magazina, štampanog između januara 1895. i decembra 1903.
U prvom broju, novi časopis se između ostalog pita: “Šta hoćemo i za čim idemo” i odgovara: “idemo za tim da se prikupimo, da se upoznamo, da se zbližimo, da ujedinjenim silama stanemo na snagu i da se stranom svijetu pokažemo kao jedinstven, snažan kulturni element”.
U razgovoru upriličenom večeras u Sarajevu povodom 30. godišnjice, moderator je bio Boro Kontić, a među ostalima su učestvovali Drago Hedl (Osijek) i drugi medijski uposlenici iz BiH i regiona.
(FENA/au)