„Za mene je ova izložba emotivnija od svih ostalih, jer je Charlama bila prostor koji sam prvi put posjetio na samom početku studija na Akademiji likovnih umjetnosti i tada sam prvi put u životu vidio radove koji izlaze iz okvira onoga što su nas učili na akademiji i što sam redovno viđao.
Jusuf Hadžifejzović je bio neko ko je Charlamom otvorio prozor svim mladim umjetnicima da se upoznaju sa modernom umjetnošću. Charlama je za nas predstavljala portal pomoću kojeg smo pravili kontakt sa svjetskim umjetničkim zbivanjima u to vrijeme. Kada sam kao student dolazio ovdje i slušao Jusufove priče o modernim umjetnicima i performansima koji su izvođeni širom Evrope, maštao sam da jednoga dana izlažem ovdje. Nakon svega kroz šta je Charlama prošla, svjedočimo uskrsnuću galerije. U posljednja tri mjeseca smo imali tri vrhunske izložbe koje su moderne i koje su rame uz rame sa svim svjetskim galerijama. Zbog toga sam sretan i moja je velika čast i zadovoljstvo što sam izložio radove ovdje.“- kaže autor.
Riječ je o portretima ljudi koje autor susreće u svakodnevnom životu, čija je forma razbijena i uništena, a naglasak je na emocionalnom i duhovnom stanju likova. Ti ljudi su najčešće tradicionalno porodični pojedinci, koji pokušavaju živjeti sve norme i pravila koje im okruženje nalaže. Odatle i potječe naziv izložbe. Porodica se često nameće kao temelj i preslik jednog društva i zbog toga autor kroz rad pristupa likovima kao jednoj velikoj porodici koja nerijetko biva iskrivljena i izopačena.
„U tim figurama nećemo naći, kao u prijašnjim Frančeševićevim radovima, kristalnu jasnoću prikazanih likova, već samo ono po čemu su današnji stanovnici BiH najkarakterističniji, a to je emocija, emotivna erupcija preciznije, jer tako je u društvima gdje je građanska pristojnost zamijenjena vjerskim moralom, a građanska vrlina nacionalnom ideologijom, od čega oboje voli pretjerivati, kako u izrazima, tako i u glasnoći tona.“ – o izložbi je zapisao Boris Lalić.
U svom obraćanju, Jusuf Hadžifejzović je zapazio da novi Frančeševićevi radovi jako svježe izgledaju i da njima autor sebi otvara vrata i široko polje za nove eksperimente, ali se prisjetio i zatvaranja Charlame, te govorio o novim projektima.
„Nakon dugo vremena što je Charlama bila zatvorena, sada smo počeli sa mladim umjetnicima, izlagao je Alija Kamber iz Tuzle, Damir Nikšić, stari Charlamaš, sada Marko, tako da idemo sa serijom mlađih umjetnika, od kojih bih spomenuo i Hamzaliju Muhića, Danila Kresu, Kasju Jerlagić, i sve njih spremamo za internacionalnu izložbu Subdokumenta, koja će biti u septembru u Collegium Artisticumu i u Charlami.“ – kazao je on.
Marko Frančešević je srednju školu primijenjenih umjetnosti završio je u Sarajevu, gdje je i magistrirao na Odsjeku za kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi profesora Mirsada Šehića 2016. godine. Po završetku obrazovanja radio je u Federalnom ministarstvu kulture i sporta, Srednjoj školi primijenjenih umjetnosti, te u Narodnom pozorištu Sarajevo. Sudjelovao je na više grupnih izložbi i međunarodnih simpozija skulpture i član je Udruženja likovnih umjetnika BiH.
Kroz svoje likovno djelovanje bavi se modernom skulpturom i instalacijom. Samostalno je izlagao 6 puta, sudjelovao je na brojnim likovnim simpoziumima, skupnim izložbama u regionu i inozemstvu. Trenutno radi na projektu 365/365 čiji je koncept da svaki dan u godini pravi po jedan likovni rad.
Frančešević inspiraciju crpi iz ljubavi prema skulpturi, koja ga prati od najranijeg djetinstva. Od najranije dobi je bio opsjednut igračkama i porculanskim figurama i već tada se okušao u nekim materijalima koji su mi bili u tom trenutku dostupni. Kreativnu energiju crpi u popularnoj kulturi, spajajući motive iz djetinjstva sa suvremenim temama, stvarajući radove čija je estetika nešto posve drugačije na domaćoj likovnoj sceni i često odgovara na relevantna društvena pitanja i probleme. Ističe da stvaralačke energije umjetnicima kod nas nikad ne nedostaje, nego da im nedostaju uslovi, vrijeme i prostor za stvaranje.
Posvećenost umjetnosti i životnim temama odražavaju duboku strast koja Marka Frančeševića prati kroz cijelu karijeru i život.
Autor naslovne fotografije: Jasmin Memagić
Autorka ostalih fotografija: Nina Novaković
(DEPO PORTAL/vš)