Povodom obilježavanja 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, danas u 13:00 sati, u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu (Obala Kulina bana 7/II, Sarajevo) i u organizaciji Historijskog arhiva Sarajevo i Univerziteta u Sarajevu – Orientalnog instituta, bit će održana promocija posebnog izdanja Historijskog arhiva Sarajevo "Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938-1959)", koje je priredio viši stručni saradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu Amer Maslo, MA, a čiji su izdavači Historijski arhiv Sarajevao i Orijentalni institut. 

O knjizi će govoriti prof. dr. Edin Radušić, prof. dr. Amir Duranović i priređivač knjige Amer Maslo, MA.

Prisutnima će se obratiti i direktorica Historijskog arhiva Sarajevo Ismeta Džigal-Berkovac i direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu Aladin Husić.

- Ova nam pisma otkrivaju nepoznatu dimenziju Hamdije Kreševljakovića... pisma svjedoče njegov hod kroz vrijeme i probleme, lične osjećaje tereta vremena, pokušaje traženja izlaza u turbulentnim vremenima, relacije i korelacije koje se reflektiraju kroz prijepisku s dragim prijateljem Muhamedom Hadžijahićem. Hamdija Kreševljaković višestruko je utjecao ne samo na pojedince nego i na sredinu svojim radom, primjerom, djelovanjem, savjetima. Pisma otkrivaju i to kako se snalazio i pozicionirao ne samo u turbulentnim historijskim vremenima nego i u društvenim mijenama, slaganjima i neslaganjima o pojedinim pitanjima i problemima, pa čak i razlazima s dragim osobama, nekadašnjim saradnicima. Razloge neslaganja nije otkrivao - kaže Aladin Husić.

- Pismena komunikacija nedvojbeno je svjedok vremena u kojem je nastajala. Lična dopiska ipak ima jednu dodatnu vrijednost, a to je odnos dopisnika prema napisanom sadržaju. Taj lični pečat katkad nudi posve drugu sliku društva i prilika u odnosu na onu o kojoj saznajemo kroz službenu korespondenciju. Koliko god pisma Hamdije Kreševljakovića upućena Muhamedu Hadžijahiću bila lišena komentarisanja politike i prilika tog vremena, ponekad je i ton u kojem su pisana dovoljan da se osjeti atmosfera tog doba. Važnost epistolografske ostavštine vrelo je za izučavanje mnogim disciplinama bilo da se čita kroz prizmu jezika, historije, kulture življenja, sociologije ili politike. Upravo zbog različitih načina na koji se može prići ovoj vrsti građe, koristi publikacije "Pisma Hamdije Kreševljakovića Muhamedu Hadžijahiću (1938–1959)" postaju mnogostruke - ističe Elma Dervišbegović, urednik, Historijski arhiv Sarajevo.

(DEPO PORTAL/ad)