ESAD DURAKOVIĆ/ PJESNIKU WALTU WHITMANU – S POŠTOVANJEM I LJUBAVLJU
'Atletska američka demokratija': U nedavnoj povijesti svijet je spašavala... Čestiti pjesniče, dobro je da ne vidiš u šta se izrodila
13.02.25, 10:25h
Akademik Esad Duraković univerzitetski je profesor književnosti, a tekst koji slijedi je odlomak iz njegove knjige u nastajanju. Riječ je o knjizi u žanru proznih lirskih zapisa, tačnije o umjetničkim tekstovima koje, u domenu forme, karakterizira "unutarnja rima" i ritmizacija teksta.
Autorov društveni angažman prepoznatljiv je i u ovome njegovom zapisu, u kome korespondira sa pjesmom čuvenog američkog pjesnika Walta Whitmana1. Dakle, riječ je o intertekstualnosti koja je danas vrlo aktuelna.
Čestiti pjesniče Walte Whitmane,
Tvoja duša i danas je u tekstu tvome, u zbirci kao u travnjaku prekrasnome koji naslovio si „Vlati trave“.
U tome vrtu poetskome naročito je raskošna poema u kojoj stasava – prema tvojim riječima – uzorna atletska demokratija američka.
Dugo ta poema bijaše gorostasna istina, prezrela u vrijeme spasavanja svijeta za vrijeme posljednjeg svjetskoga rata.
Ali, čestiti pjesniče, dobro je za te da ne vidiš – iako tvoja duša za to zna i možda zbog toga u onostranosti strada – u šta se danas izrodila ta nekada mišićava demokratija.
Danas se napreže njena razorna snaga i troši se u nasilju širom svijeta. Danas tamo nema ni istinskoga Boga: osim Profita kao božanstva nema baš ničega.
Vascijeli svijet trpi, pati zbog toga. Metamorfoza je potpuna. Čudovišna.
Ta demokratija, koja je u nedavnoj povijesti svijet spašavala, danas u samrtnome vrisku palestinske djece skončava.
Umjesto vlati mirisne trave, ili tvoga zelena i mirisna travnjaka, iza nje izobličene danas ostaje pustoš moralna.
Samo pustinja pješčana i beznadna…
_____________________________________________________________
1Jedan od najčuvenijih pjesnika u povijesti američke književnosti (1819-1892). Mnogi pjesnici u svijetu inspirirali su se njegovim književnim stvaralaštvom, među njima i znameniti libanonsko-američki pjesnik Halil Džubran (1883-1931).
(DEPO PORTAL/ad)