RIZVIĆ, MUHSIN: Književni historičar. Cijelog svog teškog i tihog života dosljedno se bavio istraživanjem bošnjačke i (bosanske) književnosti; od prve knjige književnih ogleda "Iznad i ispod teksta" (1969), preko monografije "Behar" (1971), "Bosansko-muslimanske književnosti u doba Preporoda 1887-1918" (doktorska disertacija), "Književnog života Bosne i Hercegovine" (tri toma), "Pregleda književnosti naroda BiH" (1985), "Između Gaja i Vuka" (1989), "Kroz Gorski vijenac" (1989), do djela nastalih uoči same njegove smrti 1994. godine: "Bosanski muslimani u djelu Ive Andrića" i "Panorama bošnjačke književnosti". Muhsin Rizvić bio je rijetko analitičan i sintetičan književni historičar koji je uspijevao razgolititi naslage historijskih zabluda i podvala u čijem su središtu uvijek bili Bosna i Bošnjaci. Bio je i prvi predsjednik Kulturnog društva Bošnjaka "Preporod".
RJEČNIK KARAKTERISTIČNE LEKSIKE U BOSANSKOM JEZIKU: Pionirski rad u istraživanju bosanskog jezika. Autor projekta bio je, naravno, Alija Isaković. Prvi izdavač: "Svjetlost". Vrijeme izlaska iz štampe: prvi dani aprila 1992. godine. Koliki je bio značaj ovog izdanja dovoljno govori podatak da je "Večernji dnevnik" Radio-Beograda više pažnje i bijesa posvetio ovoj knjizi nego samom činu priznanja nezavisnosti BiH od strane Evropske zajednice.
RUSTEMAGIĆ, ERVIN: Strip producent. Pokretač i urednik "Strip arta", kultnog svjetskog strip magazina koji je početkom 80-ih izlazio u Sarajevu. Godinama radi sa najpoznatijim svjetskim strip autorima. Jedno vrijeme u ratu provodi u Sarajevu, da bi potom otišao u Sloveniju. Tamo obnavlja saradnju sa čuvenim strip majstorom Hermannom; rezultat te saradnje je projekat "Sarajevo Tango". Možda je još značajniji bio projekat "Fax from Sarajevo", urađen u saradnji sa Joeom Kubertom. Danas je Rustemagić najuspješniji Bosanac u Hollywoodu; njegova firma prodala je Spielbergu prava na priču za jedan od najvećih ovogodišnjih filmskih blockbustera "Men in Black", dok se za narednu godinu, u sličnom aranžmanu, sprema i veliki projekat "Kauboji i vanzemaljci".
SARAJEVSKA ŠKOLA DOKUMENTARNOG FILMA: Sve do šezdesetih godina ovog stoljeća filmove u Bosni radili su, uglavnom, gosti iz Zagreba, Ljubljane i Beograda. Zato ne čudi što je prva autentična generacija bosanskih filmaša svoju šansu za rad na filmu morala tražiti u dokumentarnom filmu, jer do igranog naprosto nije mogla doći. Bato Čengić, Tomo Janjić, Bakir Tanović, Vlatko Filipović, Mirza Idrizović, Midhat Mutapčić, Hajrudin Krvavac, spomenimo samo neka od imena, bili su autori koji su donijeli slavu i svjetske filmske nagrade bosanskoj kinematografiji, a njihovi dokumentarci, iako različitih estetskih orijentacija, u prvi plan su stavili stvarne ljude i probleme ovog podneblja, izdvojivši se time iz tada dominantne socrealističke poetike ili radikalnog art-izraza. Neki od ovih autora su kasnije postigli i velike rezultate na igranom filmu.
SELIMOVIĆ, MEŠA: Veliki bosanski (i bošnjački) književnik. Jedan od onih koji je sa gorčinom napustio bosansku prijestolnicu; umro je i sahranjen kao srpski pisac u Beogradu. Paradigmatičan slučaj pisca u sukobu sa svojom sredinom. Pisao je eseje, književne studije, filmske scenarije, no slavu stiče svojim romanima "Derviš i smrt" i "Tvrđava", koji su danas opća mjesta savremene bosanske književnosti. Kao rijetko koji drugi pisac, Selimović je savršenim literarnim postupkom uspijevao ući u samo grotlo duhovnosti ovog prostora, situirati tako uvjerljive likove (Nurudin, Hasan, Ahmed Šabo, Mula Ibrahim) uhvaćene u mreži vlastitih htijenja i sumnji; Selimovićevo djelo je, pored literarne vrijednosti, i vrhunsko štivo o drami identiteta naroda kojem je pripadao i kojeg se, u jednoj pesimističnoj fazi, bio odrekao: dileme njegovih junaka, zapravo, predstavljaju dileme tadašnjeg bošnjačkog intelektualca razapetog između vlastitog identiteta i socijalnog i ideološkog ambijenta u kojem živi. Tako će, recimo, Selimović svoj posljednji roman "Krug" početi ijekavicom i latinicom, a završiti ekavicom i na ćirilici. Hirovitost umjetnika ne amnestira ovu sredinu od odgovornosti za odnos sa svojim najvećim umjetnicima; dok se to ne promijeni, bolnih ožiljaka kakav je "slučaj Selimović" bit će još više.
SIDRAN, ABDULAH: Pisac i filmski scenarista. Pripadnik generacije bosanskih "sudbonosnih dječaka" koja je na književnu scenu zakoračila polovinom 60-ih; autor je nekoliko pjesničkih zbirki snažnog autorskog pečata ("Šahbaza", "Sarajevska zbirka"), sa kojima je, tokom 70-ih, etablirao svoje mjesto u novijem bosanskom pjesništvu. Ipak, tek sa filmskim scenarijima ("Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", "Kuduz", "Savršeni krug") Sidran stiče statusno mjesto kod ovdašnje, i ne samo ovdašnje, kulturne javnosti.
SJEĆAŠ LI SE DOLLY BELL: Umjetnički manifest "bosanskog duha". Autori: Abdulah Sidran i Emir Kusturica; izvođači radova: Ljiljana Blagojević, Slavko Štimac, Pavle Vuisić, Boro Stjepanović. Rezultat: Zlatni lav u Veneciji. Godina: 1981.
SREBRENICA: Bosanska Guernica. Grad čija je apokalipsa postala simbolom posljednje velike bosanske tragedije. Ljeta 1995. godine Srebrenica je, nakon tri godine opsade, pala u srpske ruke; između osam do deset hiljada stanovnika ovog istočnobosanskog grada pogubljeno je ili nestalo u monstruoznom masakru koji su počinile srpske vojne snage.
SULJEVIĆ, KASIM: Historičar. Autor dragocjene knjige "Nacionalnost Muslimana" (1981) u kojoj je Suljević dao lucidnu analizu razvoja nacionalnog pitanja na prostorima bivše Jugoslavije.
SUSIĆ, DERVIŠ: Književnik. Klasčan primjer pisca kome je jedan politički čin naškodio ukupnom književnom djelu. "Pobune" ostaju manifestno književno djelo posvećeno svim ovdašnjim agresijama, otporima i pobunama.
(DEPO Portal/ak)