BISERJE - ANTOLOGIJA MUSLIMANSKE KNJIŽEVNOSTI: Godine 1972. Alija Isaković objavio je, u izdanju riječkog izdavača 'Otokara Keršovanija', Biserje - Antologiju muslimanske književnosti. Bila je to jedna od onih knjiga čije je samo pojavljivanje uzdrmalo tadašnji kulturni establišment; u to vrijeme nacionalna knjizevnost Bošnjaka (tada Muslimana) tek se borila za svoju ravnopravnost sa ostalim nacionalnim književnostima, prvenstveno srpskom i hrvatskom. Isakovićevo Biserje bio je pionirski zahvat u delikatnom etabliranju nacionalne bošnjačke književnosti. Zato se danas taj Isakovicev projekat ispostavlja kapitalnim u prirodnom procesu istraživanja bošnjačkog književnog i uopće kulturnog identiteta.
BOSNA FILM: Državno filmsko preduzeće nastalo poslije Drugog svjetskog rata. Producent vecine igranih i dokumentarnih filmova nastalih u BiH. U sjećanju bosanskog puka ostala je urezana špica koja je godinama simbolički predstavljala identitet i ponos ove sredine: Hem Bosna, hem film, pa to dvoje zajedno. Golemo nešto. Državni Bosna film se raspao polovinom sedamdesetih, dok u Sarajevu i danas djeluje firma sa istim imenom, sada kao privatni filmski producent.
BOSANSKI POGLEDI: Emigrantski list koji je početkom šezdesetih godina pokrenuo liberalni bošnjački politički disident Adil Zulfikarpašić. U kreiranju, uređivanju i pisanju ovog časopisa učestvovali su i Smail Balić, Teufik Veladžić, Haris ef. Korkut, Izet Serdarević, Bećir Tanović i mnoga druga, danas zaboravljena i nepoznata imena iz bošnjačke političke emigracije. List je, za razliku od netolerantnih srpskih i hrvatskih emigrantskih glasila, zadržao sve vrijeme demokratski kurs, a ostat ce zabilježen kao prvi izdavački projekat nakon Drugog svjetskog rata koji je kontinuirano promovirao ideju bošnjackog nacionalnog identiteta. Bosanski pogledi su, također, prvi objavili surovu istinu o političkom obračunu komunista sa liderima i članovima organizacije Mladi Muslimani krajem cetrdesetih. Velike kontroverze izazvala je i studija dr. Šukrije Kurtovića, nekadašnjeg narodnog poslanika, o 'antiislamskom i antibošnjačkom' backgroundu Andrićevih naučnih i književnih djela. Početkom 1991 godine. Bosanski pogledi doživjeli su i svoje bosansko izdanje kao politički tjednik agresivne probosanske i probošnjacke orijentacije. Vlasnik lista je bio Adil Zulfikarpašić, a uređivali su ga mladi novinari iz dotadašnjih redakcija omladinskih listova Naši dani, Valter i Vox. Zulfikarpašić je, zbog koncepcijskog sukoba sa redakcijom, ukinuo list septembra 1991. godine.
BOŠNJAČKI SABOR: Održan na inicijativu nekoliko bošnjačkih intelektualaca, prvenstveno Enesa Durakovića i rahmetli Alije Isakovića. Bilo je to krajem septembra 1993. godine, u vrijeme najveće ratne i politicke krize koja je vladala u Sarajevu i na svim slobodnim dijelovima BiH. Iako je Sabor raspravljao i o pitanjima vezanim za tadašnje mirovne pregovore po kojima bi Bosna trebala biti podijeljena u tri nacionalne drzavice, njegov historijski značaj je, prije svega, u postignutom minimumu konsenzusa kod bošnjačkih politicara i intelektualaca oko sopstvenog nacionalnog identiteta. Tada je donesena Deklaracija koju je pročitao profesor Filipović i koja je, zasad barem terminološki, okončala stoljetnu krizu identiteta najbrojnijeg naroda u BiH, dakle, naroda bez kojeg - a to je pokazao posljednji rat u kojem su, nikad jači, srpski i hrvatski nacionalisti zajedno nasrnuli na ovu zemlju - nema nikakve Bosne i Hercegovine. Zato je Bošnjački sabor vjerovatno jedan od najznačajnijih događaja u političkoj povijesti Bošnjaka u posljednjih 150 godina.