Roman "Alfir" Irfana Horozovića promoviran je večeras u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. 

Piščeva supruga, književnica i slikarka Ajnuša Horozović kazala je da ovo neobična promocija, jer se osim tri knjige koje su na stolu, nigdje više ne može naći primjerak “Alfira”.

- Roman je izdat u Hrvatskoj i kompletan tiraž je rasprodan, a nažalost nikad nije objavljen u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da će ova promocija izazvati interes i da će “Alfir” zaintrigirati izdavače i/ili nadležna ministarstva. Inicirala sam ovaj koncept, ovu promociju kao jednu kosmičku podršku našem Irfanu u ovim najtežim trenucima njegovog života – kazala je Horozović.

Promotorice su bile Indira Kučuk-Sorguč, književnica i direktorica Muzeja Sarajeva i prof. dr. književnosti Šeherzada Džafić.

Indira Kučuk-Sorguč kaže da otkrila djela Irfana Horozovića nakon rata te da je vrlo brzo postala zaljubljenik prvenstveno njegove proze, ali i ličnosti. Podsjetila je da je kao mlada novinarka i teatarska kritičarka pisala osvrte na predstave nastale prema Horozovićevim tekstovima te da je velika šteta što ih danas nema na pozorišnim daskama.

- Veoma je teško je govoriti o čovjeku koji trenutno na bolesničkoj postelji, ali je istovremeno toliko vitalan da mi sada ovdje govorimo o djelu koje se tiče svih nas. “Alfir” je roman o prognanicima, onima koji traže svoje mjesto pod nebeskim svodom, a istovremeno je roman koji o njima govori na način da počnemo da smatramo da je povratak neophodan, bilo stvarni ili u snu – kazala je Kučuk-Sorguč.

Šeherzada Džafić je doktorsku disertaciju „Prostori fakcije, fikcije i fantastike u djelu Irfana Horozovića“ odbranila na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

- Mnogi ne znaju da su u Zagrebu Horozoviću posvetili čitav jedan semester, odnosno izučava se na Filozofskom fakultetu kao poseban kolegij. Moj rad citirali su u Makedoniji, Bugarskoj, Austriji i svako prevođenje priča i djela Irfana Horozovića na neki drugi jezik čini da on raste, postaje svjetski pisac, a tamo i jeste njegovo mjesto. Irfan Horozović je svjetla tačka svjetske književnosti i jedan od onih rijetkih pisaca koji su proroci. Za svako njegovo djelo za deset ili 20 godina poslije nastanka uvidimo da je bilo proročko – kazala je Džafić.

Irfan Horozović je bosanskohercegovački književnik i dramski pisac. Objavio je više od četrdeset naslova (od kojih su neki doživjeli nekoliko izdanja i/ili izvođenja).

Dramski tekstovi izvođeni su mu na radiju (Šesta smrt Benjamina Talhe, Zadovoljština, Kuburović, Posuđena rečenica), u teatrima (Ružičasta učiteljica, Soba, Pehlivan Arif Tamburija, Šeremet, Proba, Tri Sabahudina) i na televiziji (Šeremet). Neki od tih tekstova prevedeni su i igrani u Švedskoj i Poljskoj. Jedna adaptacija knjige Talhe pod nazivom Priče iz Šedrvanskog vrta postavljena je u Rimu.

Po njegovom scenariju (napisanom prema vlastitoj priči Leda na zahtjev Zagreb-filma) snimljen je sedamdesetih godina animirani film Leda II u režiji Ivana Tomičića i, potom, igrani film Zaboravljena poslovica u režiji Dubravka Bibanovića, 2003. (u produkciji FTV).

Dobitnik je za svoja književna djela Nagrade “Sedam sekretara Skoja” (1972), Nagrade grada Banje Luke “Veselin Masleša” (1980), Nagrade Udruženja književnika BiH (1988), Nagrade za najbolju knjigu za djecu u BiH (1987), Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine za 1998. godinu, Nagrade “Meša Selimović” (za najbolji roman objavljen u 2002. na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore), Nagrade 25. novembar za životno djelo (2017) te drugih nagrada i priznanja, saopćeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

(FENA/ad)