Premijer Kosova Albin Kurti boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini. Nakon jučerašnjeg dolaska u Sarajevo, Kurti je danas održao niz sastanaka s domaćim zvaničnicima i prisustvovao događaju u sarajevskoj Vijećnici, u organizaciji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

U obraćanju prisutnima, Kurti je istaknuo značaj jačanja odnosa između BiH i Kosova, naglasivši zajedničke historijske veze i potrebu za međusobnom podrškom.

"Samit u Neumu je otkazan, ali nisam mogao otkazati posjetu Sarajevu, simbolu otpornosti, kulture i naslijeđa," izjavio je Kurti na početku svog obraćanja, dodajući: "Naš odnos je ukorijenjen u ljudskim pravima, demokraciji i dostojanstvu svakog pojedinca."

Premijer Kosova podsjetio je na vizne barijere koje otežavaju putovanja između BiH i Kosova te najavio implementaciju sporazuma o slobodnom kretanju s ličnim kartama. "Donosim vam pozdrave građana Kosova, čije je prijateljstvo s Bosnom dugo vremena bilo uskraćeno," rekao je.

Kurti je posebno naglasio vezu između dvije zemlje, istaknuvši kako je strahota rata u BiH doprinijela međunarodnoj intervenciji na Kosovu. "Kosovo je dužno Bosni. U velikoj mjeri, zbog tragedija koje su se dogodile ovdje, NATO je intervenisao na Kosovu nakon dvije godine rata, dok su strahote u BiH trajale četiri godine prije nego što je Zapad reagovao," kazao je.

Kurti se osvrnuo i na trenutnu politiku Srbije, kritizirajući njen odnos prema ratnim zločinima. "Političko rukovodstvo Srbije negira genocid u Srebrenici i svoju zločinačku prošlost, što pokazuje da bi takva djela ponovili kada bi imali priliku. Režim u Beogradu treba se stidjeti onoga što radi," izjavio je, dodajući kako jačanje odnosa BiH i Kosova može pomoći u suočavanju s takvim politikama.

U obraćanju je citirao Aliju Izetbegovića i izjavu iz 1992. o historijskom značaju BiH kao multinacionalne i multireligijske države. Također je podsjetio na riječi američkog diplomate Richarda Holbrookea, koji je izrazio žaljenje što je naziv "Republika Srpska" ostao dio Daytonskog sporazuma, nazivajući ga "nacističkim imenom".

Kurti je komentarisao nabavljanje oružja u regionu, odnosno da moramo mnogo više novca ulagati u ljude, a manje u političare i vojske.

- Onda se postavlja pitanje zašto ulažemo u vojsku. Zato što još uvijek imamo lidere na Balkanu koji teže podjelama i teritorijalnoj ekspanziji. Oni ulažu u vojsku zbog tih razloga a mi smo primorani da trošimo na odbranu. Problem je ekspanzionistički hegemonistički mentalitet našeg sjevernog susjeda. Ali optimista sam da danas nema nacionalizma masa kao goriva za ratnu mašineriju diktatora. Ukoliko bi neko prije 30 godina doveo kamion sa kalašnjikovima u mnogim selima bi isti ispraznili za pola sata. Danas te, međutim, prijave policiji. I mislim da je to dobar napredak koji smo postigli. Ipak, trebamo biti oprezni, rekao je Kurti.

Podsjetio je na rusku agresiju na Ukrajinu koja je brutalno narušavanje suvereniteta jedne države koji podsjeća na najmračnije trenutke evropske historije. Ovaj pokušaj uništenja ukrajinskog identiteta i teritorijalnog integriteta ogleda se i u separatističkim politikama na Balkanu.

- Kao što je ruska invazija direktna prijetnja miru i sigurnosti u Evropi, tako i secesionističke težnje unutar predstavljaju ozbiljan izazov opstanku demokratskog društva. Vrijeme je da svi u BiH, Kosovu i šire osude ovakve politike koje potiču podjele, nasilje i mržnju, jer šutnja pred agresijom i separatizmom vodi ka novim sukobima i tragedijama, istakao je Kurti.

Danas sigurnost Kosova se svodi na sigurnost granica, rekao je Kurti. 

- Projekat Srbije koji se danas zove "Srpski svet" nema granica jer ne može da ih ima. Zbog toga mi moramo da sačuvamo najdužu granicu koju imamo baš sa Srbijom. Srbija izjavljuje da je BiH možda privremena država, da će se BiH raspasti, ali vjerujte meni oni to kažu od straha da će se i oni sami raspasti. Nakon raspada bivše Jugoslavije, Srbija se plaši da je na redu ona da se raspadne, rekao je Kurti.

(DEPO PORTAL/mm)