Šta podrazumijeva Nacrt regulacionog plana Kvadrant C? Koje su primjedbe građana? Hoće li nestati zelene površine? Pogoduje li se privatnom, na štetu javnog interesa? O ovim, ali i ostalim temama govorili smo u jučerašnjoj emisiji Polis na TVSA.

Gosti su bili Vesna Hercegovac-Pašić, profesorica sa Arhitektonskog fakulteta i Anes Podić iz Eko Akcije.

Vesna Hercegovac-Pašić prisustvovala je javnoj raspravi koja se odnosila na Nacrt regulacionog plana Kvadrant C, evo kako komentira reakciju javnosti, te da li je ona opravdana ili nije.

- Moram reći stvarno da je opravdana. To je pokazao i taj veliki interes koji su građani iskazali – toliko nas se okupilo da nismo mogli obavili javnu raspravu u predviđenom prostoru mjesne zajednice. Mnogi su imali priliku uzeti učešće u diskusiji, da to bude jedan plodan rad koji je pokazao da nećemo i ne možemo više dozvoliti da na takav način se manipuliše i sa građanima koji su subjekti planiranja također, a ni sa gradom, niti gradskim prostorom. Ovakav Nacrt regulacionog plana Kvadrant C problematičan je zbog toga što predviđa visoko povećanje količine zgrada u samom kvadrantu koji je već dosta okupiran, na neki način on je završena priča. Tu su Mašinski fakultet, ambasade, par poslovnih objekata – dovoljno za jedan takav prostor da bi mogao da diše, da bi svi imali neke koristi i od onoga što je između tih velikih zgradurina. Međutim, to plan ne predviđa, nego upravo zapunjavanje tog prostora – istakla je Hercegovac-Pašić.

- Najveća primjedba ide na račun nastavka betoniranja grada. Mi smo imali nakon rata jedan period gdje je trebalo cijelom društvu da se snađe, da ljudi sastave svoje živote, međutim to vrijeme je iskorišteno za privatizaciju. Opljačkana su naša preduzeća, prodata su za šaku bezvrijednih certifikata i sad je to postalo privatna imovina koju onda oni gledaju kako da što bolje unovče. I to je samo nastavak tog trenda da se grad posmatra kao plac, a ne kao mjesto gdje žive ljudi. Mjesto na kojem sad imamo dva fakulteta, imamo cijeli Kampus s druge strane bi se trebalo potpuno betonirati i pretvoriti u komercijalne prostore, pitanje je za koga? – istakao je Podić.

- Zanimljivo je kako se desila javna rasprava. Nacrt se upućuje u javnu raspravu u januaru 2020. godine. I onda upada u vremensku rupu izazvanu zabranom gradnje u ventilacionim koridorima koje je jednoglasno izglasala Skupština Kantona u februaru 2020. godine. Onda Skupština mijenja kurs i od onih koji su glasali da se zabrani gradnja, kasnije glasaju da se ukine odluka. E onda su otvorena vrata pakla. Kreću pokušaji da se gradi što brže, što više. Onda se sačekalo da prođu izbori, te se organizira javna rasprava u prostoru koji je mali, jedva da je bilo i oglašeno – poručuje Anes Podić.

Čitavu emisiju pogledajte u nastavku:

(DEPO PORTAL/ad)