Zoran Predin, legendarni slovenski kantautor i bivši lider grupe Lačni Franz, dolazi u Sarajevo - 28. novembra 2024. godine nastupit će u City Pubu, a pred sarajevskom publikom izvest će svoje najpoznatije hitove, ali i nekoliko iznenađenja. Uoči koncerta, razgovarali smo s Predinom o njegovom muzičkom putu, društvenim promjenama, nostalgiji za Jugoslavijom i njegovom novom projektu – pokretu „Analogna rasa“. 

Razgovarao: Adi SARAJLIĆ

(Fotografije objavljene uz dozvolu Zorana Predina)

Jugoslavija je bila zemlja koja je u mnogočemu ujedinjavala različite narode i kulture. Kako Vi danas gledate na raspad Jugoslavije? Koje biste prednosti i mane tog političkog sistema izdvojili, s obzirom na to da ste iz Slovenije koja je prva željela izaći iz Jugoslavije?

Žao mi je što Jugoslavija nije opstala kao ekonomska konfederacija samostalnih država. Zajedno bismo bili veći igrač u odnosu na Evropu i svijet. A da ne govorim o košarkaškoj reprezentaciji – imali bismo najmanje četiri vrhunska tima. Jugoslavija je imala mnogo prednosti u smislu zajedničkog tržišta, razvoja infrastrukture i kulturne povezanosti. Nažalost, političke i nacionalne tenzije su dovele do njenog raspada, a posljedice toga osjećamo do danas.

Slovenija je bila među prvima koja je tražila nezavisnost, ali sada, čini se, postoji snažna nostalgija prema bivšoj Jugoslaviji. Zašto mislite da se to dogodilo i kako je moguće da, nakon svega, postoji ta vrsta nostalgije prema nečemu što je uništeno?

Mislim da pogrešno interpretirate nostalgiju. Slovenci, općenito, gaje nostalgične osjećaje prema jugoslavenskoj kuhinji, muzici i košarci. Tu je također i nostalgija za nekadašnjom socijalnom sigurnošću, stabilnošću i javnim zdravstvom koje je Jugoslavija pružala. To nisu nužno političke ili nacionalne nostalgije, nego se odnose na svakodnevne aspekte života koji su u to vrijeme bili bolji nego danas.

Mislim da pogrešno interpretirate nostalgiju. Slovenci, općenito, gaje nostalgične osjećaje prema jugoslavenskoj kuhinji, muzici i košarci. Tu je također i nostalgija za nekadašnjom socijalnom sigurnošću...

Kako nacija i religija, kao ključni faktori identiteta u bivšim jugoslavenskim republikama, utiču na politiku, društvo i međunacionalne odnose u postjugoslavenskom periodu, te koliko mogu biti opasni za stabilnost i pomirenje u regionu?

Mislim da znate odgovor. Nacionalizam, zajedno s religijskim manipulacijama, koči pomirenje i stabilnost. Nacionalističke stranke često koriste strah i podjele među narodima, a religija je postala sredstvo za opravdanje političkih ciljeva. Crkve u nekim zemljama ponovo igraju značajnu ulogu u politici, dok se stvarni problemi, poput ekonomske i socijalne nejednakosti, zanemaruju. Kao ateist, smatram da su ljudi previše fokusirani na "vječni život" i premalo na poboljšanje života u stvarnom svijetu.

Grupa Lačni Franz je bila vrlo važna za slovensku i jugoslovensku muzičku scenu. Možete li nam reći šta je dovelo do raspada benda? Šta je za vas bio najveći izazov u to vrijeme?

Ja sam jedini ostao profesionalni muzičar. Ostali su se posvetili porodicama, zaposlili se u drugim profesijama i žive svoje živote. Ista stvar je bila i s prvom i drugom postavom benda. Ja sam nastavio ostvarivati svoje snove: snimio sam autorski album s Arsenom Dedićem, etno album s ciganskom grupom Šukar, gypsy swing album "Ljubavnik iz ormara" koji me odveo na svjetsku turneju, te objavio tri romana i 45 muzičkih albuma. Svaki album je za mene bio izazov.

Kao ateist, smatram da su ljudi previše fokusirani na "vječni život" i premalo na poboljšanje života u stvarnom svijetu

Kako biste opisali utjecaj Lačnog Franza na tadašnju slovensku i jugoslovensku muzičku scenu? Koji su vam trenuci iz tih vremena ostali najzvučniji i najvažniji?

Mi smo, kao i grupa Buldožer, utjecali na mlade bendove tako što smo im dali primjer bunta i humora. Kroz našu muziku i tekstove, probudili smo kritičko razmišljanje i pozivali na društvenu promjenu. Najzvučniji trenuci su bili naši susreti s kolegama iz jugoslavenskog Novog vala, jer smo svi zajedno oblikovali scenu koja je tada bila najvažnija. A najvažnije je što smo i danas aktivni, zanimljivi i još uvijek prisutni u muzičkom svijetu.

Kako vidite današnje generacije koje odrastaju u doba interneta i društvenih mreža? Da li mislite da se kultura čitanja, gledanja filmova i slušanja muzike smanjuje zbog digitalizacije i brzog tempa života?

Nedavno sam snimio album "Analogna rasa" s grupom istog imena. Pjesme se protive dominaciji digitalne tehnologije i borimo se za očuvanje analognog načina života. Naša poruka je jednostavna: vratimo se knjigama od papira i vinilnim LP pločama. Živimo u dobu brze digitalizacije, ali vjerujem da se ljudi još uvijek mogu vratiti korijenima, tražeći dublje iskustvo u stvarima koje traju.

Razmišljanje vlastitom glavom postalo je teže zbog preplavljenosti informacijama. No, svaki pojedinac koji je svjestan ove situacije, ipak ima kapacitet shvatiti i prevladati je

Mnoge generacije danas obrazovanje i informacije pretežno stiču putem interneta, a sve više se oslanjaju na društvene mreže. Mislite li da ovaj digitalni preokret smanjuje mogućnost dubokog promišljanja i refleksije, kao što je to bio slučaj u prethodnim vremenima, kada je kultura bila više „offline“?

Da, razmišljanje vlastitom glavom postalo je teže zbog preplavljenosti informacijama. No, svaki pojedinac koji je svjestan ove situacije, ipak ima kapacitet shvatiti i prevladati je. Problem je u tome što su često informacije nepouzdane i površan pristup dominira.

Kako gledate na moć muzike u današnjem društvu? Da li i dalje vjerujete da je muzika moćno sredstvo za društvenu promjenu, kao što je to bio slučaj u vašim mladalačkim danima?

Ne. Danas je "muzika za oči" postala samo sredstvo zabave i biznisa. Međutim, pokret "Analogna rasa" ima potencijal okupiti ljude koji vjeruju u snagu muzike za društvenu promjenu. U budućnosti, možda ćemo ponovno doživjeti trenutak kada mir i ljubav postanu stvarnost – barem na nekoliko minuta.

Apolitičnost u umjetnosti može biti luksuz u mirnom društvu, ali u turbulentnim vremenima umjetnost mora biti angažirana

U vašoj muzici često se nalaze socijalne i političke poruke. Kakvu ulogu umjetnost ima danas u društvu? Da li umjetnici imaju odgovornost da se bave društvenim pitanjima ili bi trebali da ostanu apolitični?

Umjetnost ima ključnu ulogu u društvu jer nas potiče na razmišljanje i izaziva reakcije. Smatram da umjetnici imaju odgovornost baviti se društvenim pitanjima, jer umjetnost nije samo estetski izraz, već i alat za mijenjanje svijesti i poticanje na akciju. Apolitičnost u umjetnosti može biti luksuz u mirnom društvu, ali u turbulentnim vremenima umjetnost mora biti angažirana.

Šta možemo očekivati od vašeg nastupa u Sarajevu u City Pub-u 28.11.2024. i koje pjesme će dominirati?

Sve moje najpoznatije pjesme, nekoliko pjesama s kojima ću se poklonit svojim kolegama i sigurno još par iznenađenja. Obično publika pjevuši samnom i ritmićki me podržava pljeskanjem. Pa zato molim publiku, da ponesu ruke i glasnice na koncert. Vidimo se. 

(DEPO PORTAL/ad)