Istraživači su otkrili potpuno novu vrstu pauka na planini Ozren u pećini Megara, dugačak je samo dva milimetra, a pronašao ga je makedonski istraživač Marijan Komnenov, objavila je RTRS.

Najvažnija karakteristika novootkrivenog pauka koji je nazvan "Ozrenskim paukom", je to što je slijep.

- On ima ostatke očnih sočiva, a da bi izgubio oči bilo je potrebno da prođe veliki broj godina. Nije u pitanju 100, 200, 1.000, već milion godina, tako da je ovaj pauk veoma stara vrsta, znači živi fosil koji živi u pećini Megari prije i nego se čovjek rodio - istakao je istraživač iz Sjeverne Makedonije Marijan Komnenov.

Koliko je otkriće značajno za nauku govori i to da je ovo prvo otkriće takve vrste pauka na Balkanu.

Za Ozren ovo je endemska vrsta.

Ovo je prvo otkriće te vrste na Ozrenu nakon više od vijeka, ali ne i jedino.

Kako podsjeća RTRS, na Ozrenu su istraživači otkrili triton-makedonskog krestastog vodenjaka, Maglajskog golemaša – endemsku vrstu insekta i Velikog potkovičara – ugroženu vrsta slijepog miša, a to su samo neke od vrsta koje krije ovo područje.

- Nalaz velikog potkovastog šišmiša čini najveći nalaz za BiH i pretpostavljamo da je planina Ozren kao takva najvažnije stanište upravo za tu vrstu - dodao je Vojo Milanović iz Centra za krš i speleologiju Sarajevo.

Sva otkrića na Ozrenu potvrda su, kažu istraživači, zdrave životne sredine, koju treba čuvati. Tim prije, jer je Ozren predviđen da bude zaštićeno područje.

- Ako je Ozren po planu RS-a planiran za područje zaštićenog Nacionalnog parka, jasno da smo mi kao prirodnjaci, kao ljudi koji se bave zaštitom prirode prvenstveno za zaštitu tog područja u tom rangu - istakao je koordinator Mreže za zaštitu prirode Davor Šupuković.

Zoran Poljašević, iz Udruženja za zaštitu, istakao je da je to fenomen sam po sebi.

Osim životinjskih na Ozrenu egzistiraju i rijetke biljne vrste.

Prisutan je i soko lastavičar, čija se populacija u BiH procjenjuje na samo 100 do 200 parova.

Istraživanje se nastavlja, a potencijala osim u pećinama imaju i druge ozrenske lokacije, poput Dubokog Potoka u Tekućici, koje kriju rijetke vrste algi i gljiva.

(DEPO PORTAL/ad)