prema mjerenjima u 10 sati

Užasan kvalitet zraka u Sarajevu i Tuzli, svi će osjetiti posljedice: Ne izlazite vani ili bježite na planine!

Hronika 09.11.24, 12:11h

Užasan kvalitet zraka u Sarajevu i Tuzli, svi će osjetiti posljedice: Ne izlazite vani ili bježite na planine!
PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam

 

 

Kvalitet zraka je, prema mjerenjima jutros u 10 sati, nezdrav na području Tuzle u kojoj je indeks kvaliteta zraka iznosio 156, te na području Sarajeva gdje je indeks kvaliteta zraka iznosio 152.


U sredinama sa nezdravim zrakom moguća je pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti, dok bi produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.


Prema podacima koje objavljuje Eko akcija na svojoj web stranici, za osjetljive grupe stanovništva zrak je jutros nezdrav na području Gračanice (indeks kvaliteta zraka 122), Lukavca (111), Zenice (106) i Ilijaša (101).


Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca u tim sredinama trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani, dok bi i svi ostali trebali ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.


Podaci o kvalitetu zraka na području BiH prikupljaju se sa zvaničnih mjernih stanica, a dio tih stanica je u nadležnosti Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, Zavoda za javno zdravsto Kantona Sarajevo, dio u nadležnosti Tuzlanskog kantona, te Američke ambasade u BiH.


Indeks kvalitete zraka temelji se na mjerenju čestica (PM2.5 i PM10), ozona (O3), dušikovog dioksida (NO2), sumpornog dioksida (SO2) i emisije ugljičnog monoksida (CO).


PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 mikrometra ili mikrona (μg) pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam.


One nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugalj i sl.), a sastoje se uglavnom od sulfata, nitrata, amonijaka, organskog i elementarnog ugljika, teških metala, poput olova, mangana, bakra, kadmija, cinka, nikla, vanadija i kroma.

 

 

(FENA/ad)

BLIN
KOMENTARI