Troškovi samo rastu

Sudske presude protiv BiH iz budžeta "pojele" milione KM

Hronika 07.11.24, 20:48h

Sudske presude protiv BiH iz budžeta
2020. godine izdaci za sporove iznosili su 2,4 miliona KM, godinu kasnije 2,5 miliona KM, a 2022. godine po tom osnovu iz budžeta je otišlo 2,9 miliona KM, a u prošloj godini čak 3,5 miliona KM

 

 

U posljednjih pet godina prosječni izdaci institucija BiH za sudske sporove na godišnjem nivou iznose oko 3,4 miliona KM i imaju trend rasta.

 

Recimo, 2020. godine izdaci za sporove iznosili su 2,4 miliona KM, godinu kasnije 2,5 miliona KM, a 2022. godine po tom osnovu iz budžeta je otišlo 2,9 miliona KM, a u prošloj godini čak 3,5 miliona KM. U posljednjih pet godina najviše novca iz budžeta BiH po osnovu sudskih troškova otišlo je 2019. godine, i to 5,7 miliona KM, pišu Nezavisne.

,

- Iako je došlo do određenih unapređenja prakse od 2014. godine kada je provedena revizija učinka na istu temu, evidentiran je dalji porast izdataka za sudske sporove. Izdaci za sudske sporove ne bilježe trend smanjenja. Naprotiv, od 2020. godine je evidentirano povećanje izdataka za sudske sporove u institucijama BiH. Takođe, broj izgubljenih sudskih sporova je veći od broja sporova riješenih u korist BiH - rekao je Milan Milović iz Kancelarije za reviziju institucija BiH.

 

Problem kod sudskih sporova je i taj što većina institucija nije uspostavila sveobuhvatne i ažurne evidencije sudskih sporova, a slabost tih evidencija umanjuje analitičke mogućnosti za analizu sporova, otkrivanje i otklanjanje uzorka spora.

 

I pored toga što sud odluči i BiH izgubi neki sudski spor, problem za institucije predstavlja i to što se kasni u plaćanju, što onda dovodi do izvršnih postupaka i većih troškova.

 

- Revizijom je utvrđeno da je za posljednjih pet godina bilo više od 130 izvršnih postupaka koji su prouzrokovali dodatne troškove od oko 100.000 KM - navodi se u reviziji.

 

Revizori su utvrdili i da Pravobranilaštvo u svim slučajevima nije informisalo tuženu instituciju o donesenim sudskim odlukama. Od analiziranih 30 predmeta Pravobranilaštvo kod 13 predmeta nije dostavilo prvostepenu presudu tuženoj instituciji, a kod 15 drugostepenu presudu.

 

Revizori su pažnju skrenuli i na činjenicu da nadležne institucije ozbiljno kasne u pripremi i donošenju propisa kojima bi se unaprijedio proces mirnog rješavanja spora. Dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH iz 2016. godine predviđeno je mirno rješavanje spora i donošenje pravilnika o kriterijumima i postupku mirnog rješavanja sporova i zaključivanje nagodbi prije podnošenja tužbe sudu. Uporedo sa ovim dopunama, Parlamentarnoj skupštini je dostavljena i izmjena Zakona o Pravobranilaštvu kojim bi se mirno rješavanje spora dodijelilo u nadležnost Pravobranilaštvu, kao i predlaganje Savjetu ministara pravilnika o postupku mirnog rješavanja spora i zaključivanje nagodbi prije podnošenja tužbe sudu. Međutim, izmjene Zakona o Pravobranilaštvu nisu usvojene u Parlamentarnoj skupštini i shodno tome nije bilo ni daljih aktivnosti na pripremi i donošenju pravilnika o postupku mirnog rješavanja sporova.

 

Praktično, već osam godina traju aktivnosti pripreme pravilnika o mirnom rješavanju sporova i zaključivanju nagodbe prije podnošenja tužbe sudu.

 

(Nezavisne.com/DEPO PORTAL/au)

BLIN
KOMENTARI