Neradna nedjelja za trgovine, koju su odavno uvele pojedine općine i gradovi u Federaciji BiH, od Kiseljaka, Kreševa i Novog Travnika do Mostara, kao i drugih jedinica lokalne samouprave, uskoro bi trebala biti realnost u cijeloj Federaciji BiH, i to zakonom propisana. Uvođenje neradne nedjelje za većinu trgovina propisuje se člankom 18. Zakona u unutarnjoj trgovini koji se nalazi na dnevnom redu dvodnevnog zasjedanja Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koje će se održati 22. i 23. oktobra. Dobije li potvrdu zastupnika, ostaje još da zakon prije stupanja na snagu potvrdi i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Na ovaj zakon s posebnim nestrpljenjem čekaju trgovci, posebno žene kojima posao oduzima dragocjeno vrijeme za obitelj, piše Večernji list.
Prema Zakonu o unutarnjoj trgovini, radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac od ponedjeljka do subote. Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom te u vrijeme praznika, stoji u člancima koji se odnose na radno vrijeme trgovina. Rad trgovina praznikom može posebnom odlukom promijeniti Vlada Federacije BiH koja je u slučaju donošenja ovakvog akta dužna odrediti prodajne objekte koji će raditi, kao i obujam njihova rada. Od zabrane rada nedjeljom Zakonom o unutarnjoj trgovini izuzete su cvjećarnice, pekarnice, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta, kao i prodajni objekti koji se nalaze unutar autobusnih i željezničkih kolodvora, zračnih luka, benzinskih crpki, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, kao i unutar grobalja, uključujući i specijalizirane prodavaonice vezane uz prodaju na grobljima. Neradne nedjelje nema ni za dragstore, a nedjeljom će svoje proizvode moći prodavati i poljoprivredni proizvođači na tržnicama ili izvan njih. Otkup poljoprivrednih proizvoda također je izuzet od zabrane prodaje nedjeljom.
Odredbe o radnom vremenu koje propisuje Zakon o unutarnjoj trgovini ne odnose se ni na prodaju u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, kao ni na prodaju putem automata, elektroničkih prodavaonica te na prodaju u sklopu proizvodnih objekata poljoprivrednih gospodarstava.
Odredbe Zakona o radnom vremenu, koje uključuju neradnu nedjelju za većinu prodajnih objekata, neće se primjenjivati ni u slučaju elementarne nepogode i izvanrednog stanja. U tom slučaju radno će vrijeme propisati Federalni stožer civilne zaštite. Zakonom o unutarnjoj trgovini definirana je i obveza jasnog i vidljivog isticanja radnog vremena, uključujući i neradnu nedjelju te praznike, kao i obveza njegova pridržavanja. Petnaest minuta prije isteka radnog vremena trgovci su dužni upozoriti kupce na skori završetak radnog vremena. Zabrana prodaje alkohola i duhanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina u maloprodajnim objektima jasno je propisana i novim zakonom, a trgovac je dužan uskratiti prodaju maloljetnim osobama i zatražiti na uvid identifikacijski dokument ako sumnja da je kupac koji želi kupiti alkohol ili cigarete maloljetan. Zakonom o unutarnjoj trgovini zabranjeno je i obavljanje drugih djelatnosti unutar prodajnog objekta, poput ugostiteljskih usluga, dorade i konzumacije hrane za koje je vlasnik dužan osigurati poseban, odvojen prostor. Zakonom su propisane i kaznene odredbe za kršenje pojedinih članaka, a kreću se od novčanih do kazni oduzimanja robe i zatvaranja trgovina.
Uz neradnu nedjelju, Zakonom o unutarnjoj trgovini, koji je usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, uređuju se uvjeti i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, oblici trgovine te način formiranja i isticanja cijena. Dodatno se uređuju postupanja i obveze trgovaca, a na potpuniji način reguliraju se i pitanja važna za potrošače, od njihove zaštite do načina odobravanja popusta i prodaje po nižim cijenama. Opsežnim zakonskim rješenjem uređuju se različiti segmenti trgovine, od evidencije i praćenja trgovine i tržišta do razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca.
(DEPO PORTAL/dg)